Sve izgledniji povratak u novu recesiju, a još se nismo oporavili ni od prošle, i štednja u cijelom javnom sektoru upućuju na zaključak da Hrvatska u ovoj godini ne može očekivati ništa dobro. Upravo suprotno, čekaju je daljnja otpuštanja i rast nezaposlenosti, koja je u studenome dosegla 17,9 posto.
Razina nezaposlenosti, kažu analitičari Eurostata , ponajprije ovisi o krizi i poslovnim ciklusima, “međutim, drugi faktori, poput politike tržišta rada i demografskih trendova također utječu na kratkoročni i dugoročni razvoj događaja”. Ti drugi faktori Hrvatskoj nikako ne idu u prilog pa se od nove Vlade, uz ostalo, očekuje da se pozabavi i tim područjem.
Podaci Eurostata govore da je Hrvatska jedna od zemalja s najvišom stopom nezaposlenosti mladih u Europi. Ona je 30,7 posto, a prosjek za EU-27 je 20,9 posto. U usporedbi s drugim zemljama gdje se nezaposlenost češće odnosi na niže obrazovane, u Hrvatskoj je razlika u obrazovanosti manje izražena kada je riječ o nemogućnosti pronalaska posla. Velik je problem daljnji pad ionako niske stope zaposlenosti te sve veći broj onih koji ovise o drugima.
Niti rade niti žele raditi
U nekoliko proteklih godina stopa zaposlenosti pala je sa 56 na tek 54 posto, dok je prosjek u EU-27 oko 65 posto. U Hrvatskoj je čak 7,1 posto radne snage ili 123.000 ljudi neaktivno, onih koji nisu zaposleni niti traže posao. Samo Italija i Bugarska imaju veći udjel neaktivnih u radnoj snazi. No, kada je riječ o muškarcima u dobi od 25 do 54 godine, najaktivnijem razdoblju, tu je Hrvatska ipak rekorder.
Oko 18 posto ili gotovo svako peti muškarac ne traži posao, a razlozi nisu bolest niti obiteljske okolnosti već neki drugi. Može se pretpostaviti da se odnose na umirovljenje branitelja, što je ipak hrvatska specifičnost u odnosu na druge zemlje.
Žene traže više
Kada je riječ o ženama, Hrvatska ipak ne stoji loše u usporedbi s drugim i puno razvijenijim i bogatijim zemljama. Tako mnogo više žena koje ne traže posao imaju Malta, Italija, Španjolska, Irska i Rumunjska.
Nezaposlenost u Grčkoj skočila sa 13,3 na 18,8%
Cijenu dužničke krize u eurozoni u sve većoj mjeri snose ljudi koji ostaju bez posla: u proteklih godinu dana njihov je broj porastao za čak 587.000, a stopa nezaposlenosti povećana je sa 10 na 10,3 posto, koliko je iznosila u studenome 2011. Očekivano, najveći su problemi u zemljama koje su opterećene dugovima i prolaze su velike mjere štednje: u Grčkoj je nezaposlenost u godinu dana skočila sa 13,3 na 18,8 posto, na Cipru sa 6 na 9,1 posto, a u Španjolskoj je rasla sa 20,4 na 22,9 posto.