Pomalo neočekivano, u nedjelju, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnice protiv dvije osobe s liste najvećih poreznih dužnika u Hrvatskoj. Protiv Alena Bubala iz Zagreba, koji je prilikom objave porezne liste srama prije tri godine bio najdužniji Hrvat sa čak 101 milijunom kuna neplaćenog poreza, podignuta je optužnica za zloupotrebu ovlasti u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje službene isprave te zloupotrebu položaja i ovlasti. Bubala ŽDO tereti za ukupnu štetu od oko 7 milijuna kuna.
DORH u optužnici navodi da je Bubalo od 4. siječnja 2008. do 29. siječnja 2009. kao direktor jednog trgovačkog društva iz te tvrtke izvukao gotovo dva milijuna kuna za sebe. Tom prilikom je sastavio ugovor o ustupu poslovnog udjela, u kojem je neistinito naveo da prenosi poslovni udjel u tom trgovačkom društvu drugoj osobi za iznos od 1,5 milijuna kuna, čime je oštetio proračun za 1,17 milijuna kuna, a Grad Zagreb za porez i prirez od 212 tisuća. Tereti ga se i da je iz svoje tvrtke izvlačio novac od siječnja 2008. do konca 2009. - ukupno 1,5 milijuna kuna, ne plativši porez na dohodak. Optužuje ga DORH i da je novac izvučen iz prve tvrtke, ukupno 263.905 eura, sakrio na račun tvrtke registrirane u SAD-u.
Prvak prve liste srama
Bubalo je, kada je 2012. tadašnji ministar financija Slavko Linić krenuo u borbu za naplatu 30 milijardi kuna neplaćenog poreza kroz objavu liste dužnika, bio trećeplasirani na listi fizičkih osoba. Tada je kao fizička osoba dugovao 34,6 milijuna kuna, no kada se tome pridodao i dug njegove tvrke Srida marketing, ukupni dug iznosio je 101 milijun kuna.
Danas, tri godine kasnije, na listi dužnika ukupno je 83.445 građana, obrtnika i tvrtki, što je oko devet tisuća manje nego 2012. Prvih trideset (po deset sa svake od lista) danas duguje ukupno 956 milijuna kuna, dok je prije tri godine dug trideset najgorih bio - 1,5 milijardi kuna.Alen Bubalo, koji je na listi građana prije tri godine bio na trećem mjestu sa 34,6 milijuna kuna duga, prema najnovijim podacima porezne uprave, na 45. je mjestu sa 5,2 milijuna kuna duga.
Istoga dana kada i za Bubala, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo je podizanje optužnice protiv drugog na listi obrtnika dužnika. Riječ je o Jozi Primorcu kojega se tereti za zloupotrebu položaja i ovlasti, krivotvorenje isprave te utaju poreza ili carine. Njega se tereti da je od početka 2004. do 2008. godine s računa svoje humanitarne Zaklade Primorac, koja je imala sjedište u Švicarskoj, podizao gotovinu. Na taj se način, navode tužitelji u optužnici, okoristio za više od 14 milijuna kuna.
Krivotvoreni računi
Kada mu je 2010. godine došla inspekcija Ministarstva financija, predao im je 215 krivotvorenih računa koja su navodno izdala društva iz BiH obavljajući razne usluge za Zakladu. Optužnica ga tereti i da je 2006. i 2007. godine prodao sedam novosagrađenih stanova, a državi nije prijavio porez pa je samo na osnovi PDV-a proračun oštetio za gotovo 300.000 kuna, a svojoj Zakladi pribavio korist od malo manje od 550.000 kuna.
- Ovo je rezultat suradnje Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija s Državnim odvjetništvom - kaže ministar financija Boris Lalovac koji je inicirao više akcija za otkrivanje poreznih malverzacija, od sklanjanja prihoda na inozemne račune, detektiranja svih poreznih dužnika, do usporedbe prihoda i imovine.
Inače, listu građana dužnika na kojoj je 71.626 osoba predvodi Zvonimir Staničić, kao i 2012. godine. Dug tog gospodarstvenika iz Grubišnog Polja sa 61,4 milijuna kuna popeo se na sadašnjih 75,5 milijuna. Staničić je nekad bio vlasnik četiriju tvrtki koje su se bavile građevinarstvom, trgovinom i turizmom.
“Drugoplasirani” je Marijan Kunina iz Zagreba s malo manje od 73 milijuna kuna duga, a za kojeg u Poslovnoj Hrvatskoj nema nikakvih podataka o tome čime se bavi. Poduzetnik iz Bala u Istri Albino Jurman, čiji je dug prije tri godine iznosio 37,7 milijuna kuna te ga je stavio na drugo mjesto dužnika, pao je za jedno mjesto i danas je treći, ali mu se dug povećao za gotovo 8 milijuna kuna. Iza njega je s dugom od 32 milijuna kuna poznati poduzetnik Željko Žužić, a zatim slijedi Ana Klemenić iz iz Kamanja.
Njezin dug, koji se veže uz propast tvrtke Konfekcija Klemenić, u posljednje je tri godine porastao za oko 4 milijuna kuna. Među prvih deset koji su taj neslavni “skor” imali i 2012., a zadržali su ga do danas, su i Nikica Čolak s trenutnim dugom od 16,6 milijuna kuna te Sanja Čudina, vlasnica tvrtke Sini, s dugom od 14,2 milijuna kuna.
Najzaduženiji od 2012.
Listu obrtnika dužnika, na kojoj je ukupno 7883 obrtnika, i nakon tri godine predvodi Mirko Rapaić iz Žaborića, čija je tvrtka bila jedan od pet najvećih kooperanata hrvatskih brodogradilišta. On je 2012. dugovao 42 milijuna kuna, a danas 2 milijuna kuna više. Na drugom je mjestu Jozo Primorac, kontroverzni poduzetnik koji je obiteljima na 10 godina davao stanove za 1 kunu preko svoje Zaklade Primorac. Njegov je dug sa 11,5 milijuna porastao na 15,2 milijuna. Slijedi Frano Čalušić koji duguje 13 milijuna. Njegov sin je 2013. optužen za sklapanje lihvarskih ugovora - DORH ga je optužio da je žrtvama uzeo 32 milijuna kuna. Aleksandar Majetić, vlasnik istoimenog cateringa, duguje 9,3 milijuna kuna, a iza njega je sa 7 milijuna kuna Ante Žužul, jedan od suvlasnika famozne Skladgradnje.
Među prvih deset dandanas je i Mladen Širok, poznati proizvođač svijeća iz Zagreba. Listu tvrtki poreznih dužnika, na kojoj je ukupno njih 3936, prema najnovijim podacima Porezne uprave, predvodi Jadran-produkt d.o.o u stečaju, tvrtka iz Zagreba koja se bavila trgovinom, a imala je i 15 posto vlasništva u Elektroprometu.
Lalovac: Sad je cilj uloviti i poreznike koji su im pomagali
Od kada funkcionira Samostalni ured za otkrivanje poreznih prijavara pokazalo se da su u značajnom broju poreznih malverzacija neslavnu ulogu imali službenici Porezne uprave. Ključno je bilo, kaže minsitar financija Boris Lalovac, unutar Ministarstva formirati neovisno tijelo jer nije imalo smisla da Porezna uprava kontrolira samu sebe.
- Rezultati se već vide. A osim provjera kako su službenici Porezne uprave radili na pojednim slučajevima, sada se provjerava i omjer između prihoda i imovinen poreznika i službenika Carinske uprave - kazao je ministar.
Obrtnici
1. Mirko Rapić, Splitsko-dalmatinska, 44,125.857,82 kn
2. Jozo Primorac, Grad Zagreb, 5,200.101,45 kn
3. Frano Ćalušić, Grad Zagreb, 12,976.324,18 kn
4. Aleksandar Majetić. Grad Zagreb, 9,376.384,68 kn
5. Ante Žužul, Splitsko-dalmatinska, 6,966.656,76 kn
6. Marijan Šegota, Grad Zagreb, 6,947.642,01 kn
7. Gordan Šimić, Grad Zagreb, 6,931.948,78 kn
8. Snježana Matar, Grad Zagreb, 6,846.237,07 kn
9. Mato Crnac, Grad Zagreb, 6,789.952,66 kn
10. Mladen Širok, Grad Zagreb, 5,931.974,81 kn
Pravne osobe
1. Jadran - produkt d.o.o. u stečaju,69,248.384,66 kn
2. Helios faros d.d., 57,998.553,11 kn
3. Kaštelanski staklenici d.d., 57,028.228,59 kn
4. Mazalica d.o.o., 55,291.006,76 kn
5. Dina-Petrokemija d.d., 50,033.183,72 kn
6. Zagrebački uslužni centar d.d. usluge i trgovina, 49,674.373,08 kn
7. Temo d.o.o. za usluge i graditeljstvo u stečaju, 47,455.260,51 kn
8. Pregled d.o.o. u stečaju, 46,791.086,97 kn
9. Ziemann + Bauer gmbh, podružnica Zagreb, 43,525.324,71 kn
10. RVR d.o.o., 41,490.689,28 kn
Fizičke osobe
1. Zvonimir Staničić, Bjelovarsko-bilogorska, 75,507.162,78 kn
2. Marijan Kunina, Grad Zagreb, 72,930.825,51 kn
3. Albino Jurman, Istarska, 45,458.705,05 kn
4. Željko Žužić, Zagrebačka, 31,987.805,63 kn
5. Ana Klemenić, Karlovačka, 19.177.204,23 kn
6. Nikica Čolak, Zadarska, 16,638.068,69 kn
7. Vinko Odak, Splitsko-dalmatinska, 15,013.347,26 kn
8. Sanja Čudina, Splitsko-dalmatinska, 14,261.481,99 kn
9. Branko Berišić, Grad Zagreb, 13,729.326,25 kn
10. Vedrana Jurišić, Grad Zagreb, 12,197.437,17 kn