Ministarstvo financija ozbiljno razmišlja o izmjenama i dopunama zakona o posebnom porezu na motorna vozila kojim bi se iznos trošarine vezao isključivo za vrijednost emisije CO2, što znači da bi pojeftinili automobili niže i srednje klase koji se u Hrvatskoj najviše prodaju. Vozila većeg obujma motora, od 2500 kubika na više, značajnije bi poskupjela.
Porast rabljenih vozila
- S obzirom da je 90 posto vozila koja se prodaju u Hrvatskoj jeftinije od 200.000 kuna, najavljene bi mjere mogle povećati prodaju - govori Krešimir Bago, direktor tvrtke Toyota Croatia d.o.o. koji je u prosincu izabran za predsjednika pri HUP-u novoosnovane Koordinacije generalnih uvoznika osobnih i lakih dostavnih vozila koja okuplja generalne uvoznike koji pokrivaju više od 70 posto hrvatskog tržišta novih automobila, odnosno predstavnike većine automobilskih marki. U Hrvatskoj se, dodaje, sve više prodaju jeftiniji automobila te je kriza najviše pogodila trgovce luksuznih marki.
Prema njegovim riječima, aktualni sustav trošarina - koje se obračunavaju kombinirano po vrijednosti vozila i emisiji CO2 - pogoduje enormnom porastu uvoza rabljenih vozila s europskih tržišta.
- U prva tri kvartala prošle godine, rabljenih vozila je uvezeno gotovo tri puta više nego u godini prije. Kada znamo da je 55 posto tih automobila starije od 10 godina tada nije pretjerano reći da kupujemo smeće koje zagađuje okoliš i koje je nesigurno u prometu, a vlasnici za održavanje tih vozila često odabiru garaže - govori Bago koji velikim problemom smatra rastući broj ilegalnih radionica u kojima se automobili servisiraju na crno.
zagreb 030703voditelja tehnicke sluzbe - gosp. Kresimir Bagofoto arhiva euroline-desk-
Krešimir Bago, šef Koordinacije generalnih uvoznika vozila pri HUP-u
Varljive brojke
Pružatelji takvih usluga u garažama ne plaćaju poreze i doprinose pa su u mogućnosti ponuditi niže cijene i time predstavljaju nelojalnu konkurenciju legalnim servisima.
Takva praksa, dodaje Bago, ima i negativan utjecaj na ekologiju jer iz ilegalnih garaža, za razliku od svih prijavljenih radionica, nema sustavnog prikupljanja otpadnog motornog ulja. Na godišnjoj razini je riječ o desecima tona otpadnog ulja.
Iako je prošle godine u Hrvatskoj registrirano 18 posto više novih automobila nego u 2013., generalni uvoznici u novu godinu nisu ušli s optimizmom.
“Brojke navode na krivi zaključak. Dio novoregistriranih vozila je posljedica nabavke iz državnog sektora, prije svega oko 1500 za potrebe MUP-a. Kako je Hrvatska atraktivna turistička destinacija porastao je i broj rent-a-car vozila kojih je lani prodano 3 do 4 tisuće više nego prijašnje godine”, tvrdi Krešimir Bago.
Novi trend - uvoz u EU
Prilikom prodaje automobila državi ili pak rent-a-car tvrtkama trgovci maksimalno spuštaju marže pa jako malo zarade.
Također se, dodaje Bago, nakon ulaska Hrvatske u EU i stupanjem na snagu novog Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, lani pojavio novi trend, a to je izvoz vozila iz Hrvatske u zemlje EU. Izvoze se vozila do 6 mjeseci starosti - najčešće iz raznih rent-a-car flota - koja našim trgovcima, uz povrat proporcionalnog dijela trošarine, predstavljaju zaradu. Tako je lani izvezeno 4000 novih vozila koja su također zaslužna za povoljnu, ali varljivu statistiku.
“U 2015. država zasigurno neće kupiti toliko novih vozila kao lani. Rent-a-car će vjerojatno i dalje lagano rasti kao i izvoz, no oporavak automobilske branše ne možemo očekivati dok ne izađemo iz depresije i gospodarske krize”, ističe Bago.
TRGOVINA AUTA U 7 godina krize izgubili 2000 radnih mjesta
Krešimir Bago upozorava kako je uz prerađivačku industriju sektor trgovine motornim vozilima i njihovog održavanja u zadnjih 7 godina doživio najveći pad broja zaposlenih. Izgubljeno je više od 2000 radnih mjesta ili 15,3 posto. To ne čudi s obzirom da je prodaja vozila drastično pala u odnosu na razdoblje prije krize.
Najviše novih vozila u Hrvatskoj je registrirano 2008. godine - 88.265, a u 2014. samo 33.962 osobnih automobila. To znači da je tržište palo na trećinu pretkriznoga.
Neke pozitivne europske trendove Hrvatska ipak prati. Primjerice, u porastu je prodaja tehnološki naprednih automobila s ekološkim atributima, odnosno s hibridnim, plug-in hibridnim i električnim pogonom. Prošle je godine država građanima subvencionirala kupnju preko 320 takvih automobila. Našlo se tu skupocjenih automobila, primjerice jedna Tesla S i Porsche Panamera s hibridnim pogonom, no najviše je bilo Toyota. Subvencije su ovisno o tehnologiji iznosile od 30 do 70 tisuća kuna po vozilu.