Vlasnike stanova u POS-ovu naselju na splitskoj Kili ni najmanje nije iznenadilo kad su čuli za skandal u kojem se našao Krešimir Žunić, v.d. direktora APN-a i član HDZ-a.
Toga rođenog Splićanina, koji je diplomirao na splitskom Pravnom fakultetu, vlasnici stanova na Kili - ali i oni koji nikad nisu postali njihovi vlasnici jer nisu bili kreditno sposobni - dobro su upoznali prije pet-šest godina kad je u svojstvu voditelja prodaje APN-a često dolazio u Split i prezentirao im stanove.
- Iako je POS bio zamišljen i predstavljen kao program poticane stanogradnje za dugogodišnje podstanare kako bi im se olakšala kupnja prve nekretnine, već tada samo otkrili da je Žunić na konačnoj listi prvenstva za kupnju stana POS Split iz 2014., i to smo mu jasno rekli na sastancima koje je vodio u Lori i u dvorani na Koteksu. To je ujedno jedini razlog što nije do kraja predao svu dokumentaciju za Kilu jer je znao da to u Splitu neće proći bez velike galame pa se povukao - rekao nam je jedan od vlasnika stanova na Kili čiji su podaci poznati redakciji.
Ta se splitska lista trenutačno iz nekog razloga ne može skinuti s web-stranice APN-a, ali je i dalje dostupna na stranicama Udruge Nova Kila. Na listi je 2138 osoba, a Žunić je gotovo na samom začelju, tek na 2086. mjestu. Ima samo bodove na račun stručne spreme i životne dobi, ostaje nejasno zašto nije prijavio ostale podatke.
To nisko mjesto na listi, doduše, ne znači da nije bio u prilici birati neki od stanova na Kili: dva puta se prošla cijela lista dok nisu prodani svi stanovi, a sagradio se 571 stan u tom perifernom dijelu Splita. To znači i da je ostalo više od 1500 obitelji koje još čekaju priliku za kupnju stana, a većina njih je izvisila jer nisu bili kreditno sposobni pa nisu mogli kupiti ni te relativno povoljne stanove na periferiji.
Debela većina, rekli bismo 95% svih potencijalnih kupaca sa splitske liste, ljudi su koji imaju prebivalište u Splitu, ali ne i broj 2086. Splićanin nije ni broj iza njega - na broju 2087 je, kažu na Kili, još jedan referent prodaje iz APN-a, i to Ivan Paić iz Samobora.
- Jednom smo ga pitali zašto se uopće prijavio za stan u Splitu kad nije odavde, a on je lakonski odgovorio da je samo htio vidjeti kako će kotirati na listi. Što je najluđe, a to ljudi ne znaju, pravilnik o POS-ovim stanovima uopće nije priječio da se bilo tko prijavi za stan u Splitu, nebitno gdje živi. Samo je bilo dovoljno predati dokument o prebivalištu, a još su se tražili podaci o stručnoj spremi, mjestu rođenja, broju članova obitelji te eventualnom braniteljskom i invalidskom statusu. Sad čujem da su to malo postrožili - kaže naš sugovornik.
Kako su dalje objasnili vlasnici stanova na Kili, samo su službenici APN-a imali povjerljive informacije koji su atraktivni stanovi slobodni, i to je otvaralo put malverzacijama.
- Na temelju konačne liste prvenstva za kupnju stana iz POS programa kupci bi ostvarili pravo kupnje prema rednom broju na listi. Ako bi kupac odustao od kupnje, stan bi se vodio kao neprodan, ali nigdje nije bilo vidljivo koji su to stanovi. Samo su službenici APN-a to znali, a o njima bi ovisilo i to bi li se taj stan vratio u prodaju ili bi bio “na čekanju”.
Tako bi se nekad kod samog odabira stanova doznalo da stan nije prodan ili bi se između kupaca doznalo da je netko odustao od stana. Pravilo da se stan stavlja na popis neprodanih, gdje se to može vidjeti, svakako nije bilo transparentno - pojašnjavaju stanari Kile.