Bogata povijest kompleksa dvoraca Tikveš, smještenih u bogatoj tikveškoj šumi Kopačkog rita, koja je desetljećima trunula i bila skrivena od očiju javnosti, napokon je zasjala u svom puno sjaju, jer je nakon četiri godine okončan veliki i vrijedni projekt rekonstrukcije Starog i Novog dvorca, kao i aneksa Novog dvorca koji su oživjeli kao Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš. Riječ je o projektu Javne ustanove Park prirode Kopački rit vrijednom 61 milijun kuna, od kojih je iz EU fondova osigurano 43 milijuna.
Od dinastije Habsburg, koja je prva prepoznala ovaj prirodni raj i u njemu krajem 19. stoljeća izgradila historistički dvorac, danas poznatiji kao Novi dvorac, preko kraljevske obitelji Karađorđević do Josipa Broza Tita, nijedna vladarska obitelj, odnosno politička elita unazad 120 godina nije odoljela uživati u blagodatima ovog kraja. Sada se iz prve ruke može vidjeti i kakvom su se hedonizmu prepuštali, što se ponajprije odnosi na Broza, poznatog po tome da je uživao živjeti takvim životom. Ne čudi stoga da su njemu i njegovim gostima posvećene čak tri sobe na katu Novog dvorca u kojima će se posjetitelji upoznati s tek djelićem onoga u čemu je Tito uživao.
Tako se mogu vidjeti replike njegovog lovačkog odijela, čizama i šešira, a na zidnim panoima ispričane su biografske priče o njemu i supruzi mu Jovanki. Druga soba donosi priču o Tikvešu kao mondenom lovištu s popisom nekih od njegovih najpoznatijih gostiju, koje je Tito ugošćavao kao što su bili Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Nikolaj Čaušesku, Janoš Kadar, Erich Hoenecker, iranski princ Abdul Reza Pahlavi, nepalski kralj Mahendra, ali i Lavoslav Ružička, Gustav Krklec, Ivo Andrić te Jean-Jacques Cousteau čija je filmska ekipa ovdje boravila 1978. Tu su i fotografije s gostima, s ustrijeljenim primjercima jelena kapitalaca..., ali i treća doba koja na brojnim fotografijama dočarava Titovo uživanje u Tikvešu. No, posebnu pozornost privlače i neki konkretni primjeri hedonizma poput cigara koje mu je osobno s Kube slao Fidel Castro u posebnoj ambalaži s posvetom 'Titu od Castra'. Tu su i boce viskija uz popratni tekst. ''Jutro je započinjao kratkim espressom bez šećera, a poslijepodne je uživao u viskiju, pri čemu mu je najdraži bio Chivas Royal Salute star 21 godinu. Pio ga je s pet kockica leda i malo limunovog soka.''
Tu je i stari dvogled, kojeg je kao strastveni lovac uvijek imao pri ruci. Ne sumnjamo da bi i sam Tito bio zadovoljan s prikazom svoga života u Tikvešu, a koji je javnosti, ispada simbolično iako sumnjamo da je to bila namjera, otvoren baš o dvjema obljetnicama vezanim uz njega. Naime, dan prije otvorenja obnovljenog dvorca Tikveš bila je 42. godišnjica njegove smrti, a dva dana poslije 130. godišnjica njegova rođenja. No, nije samo Tito bio taj koji je uživao u tikveškim šumama. Kao što smo već napisali, prvi su ih prepoznali Habsburgovci, konkretno njihova Teschenska loza, pa je i njima poklonjen dužan i zaslužen prostor. Mogu se tako vidjeti brojne fotografije koje je osobno snimala Isabella von Habsburg, jedne od vlasnica vlastelinstva Belje u čijem se sastavu nalazio Tikveš i koja je u današnjem starom dvorcu, odnosno ladanjskoj kući odsjedala i ugošćavala svoje suvremenike poput austrijskog cara Franje Josipa I. i posljednjeg njemačkog cara Vilima II. Isabella von Habsburg bila je i jedna od prvih osoba u to vrijeme koja se bavila amaterskom fotografijom i to iznimno uspješno, a njezina fotografska ostavština danas je vrijedno povijesno dokumentarističko blago ovoga kraja.
Tu je naravno i obiteljsko stablo Habsburgovaca, ali i dinastije Karađorđević koja je upravljanje dvorcem preuzela 1920. zahvaljujući Versailleskom miru i proglasila ga državnim lovištem. Uz Karađorđeviće je vezana i jedna važna povijesna činjenica koja kaže kako je princ Đorđe Karađorđević, prvorođeni sin kralja Petra u tom dvorcu bio u kućnom pritvoru, gdje su ga smjestili njegov mlađi brat, kralj Aleksandar i Nikola Pašić, tadašnji predsjednik Vlade. Princ Đorđe u Tikvešu je proveo oko godinu dana. Stoga ne čudi da je dio postava i priča o zelenoj tamnici Đorđa Karađorđevića, nesuđenog prijestolonasljednika koji je uhićen zbog navodnog ubojstva, proglašen neuračunljivim i 1925. interniran na kraljevsko imanje Belje te pod žandarskom stražom držan u jednogodišnjoj izolaciji u Lovačkom dvorcu u Tikvešu. Princ Đorđe u tom je dobu napisao puno pisama u kojima je opisivao svoj život u Belju i Tikvešu. Jedna soba Starog dvorca, u potkrovlju, posvećena je sastanku Tuđmana i Miloševića u Tikvešu 1991. godine.
Ovim projektom dvorci su obnovljeni i prenamijenjeni u suvremeni izložbeni postav kojim se na edukativan, zabavan i interaktivan način interpretira prirodna kao bogata kulturno-povijesna baština ovog kompleksa i Kopačkog rita. Vanjski izgled zadržao je izvorni oblik, dok je unutrašnjost preuređena u suvremeni prezentacijski prostor o povijesti i ljudima koji su ovim kompleksom upravljali. Aneks Novog dvorca, pak, je prenamijenjen u centar za interpretaciju prirode. U njemu su teme i eksponati o prirodnoj baštini Kopačkog rita postali interaktivni. Likovni postav većinom je smješten na 1. katu aneksa, a pristupa mu se iz hodnika na katu koji je preuređen kao močvarni kanal. Iz središnje prostorije glavne dvorane može se ući u 'ptičje gnijezdo'. Ladanjska vila, odnosno Stari dvorac rekonstruirana je tako da je izvana zadržala izvorni oblik, dok je unutrašnjost preuređena u prezentacijski prostor s prirodoslovnim postavom koji je smješten u prizemlju. To je svojevrsna hiperrealistična slika Kopačkog rita kroz godišnja doba, podijeljen na dvije tematske cjeline. Predstavljen je svijet sisavaca, kukaca i vodozemaca, a tu je i podvodni svijet. Zaronom ispod površne vode pomoću 3D animacije i virtualne stvarnosti prezentirane su vrste riba koje obitavaju u vodenim staništima.
- S ovim sadržajem dobivamo mogućnost snažnije edukacije i prezentacije, prije svega našoj djeci, o važnosti prirode. Drugo je mogućnost disperziranja posjetitelja u parku prirode, dakle smanjit ćemo pritisak na područje oko jezera Sakadaš. I treće, projekt će, vjerujemo, bitno doprinijeti razvoju lokalne zajednice, kroz prodaju suvenira ili iznajmljivanje smještaja – naveo je Ivo Bašić, ravnatelj JU Park prirode Kopački rit, dok je Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU kazala kako je "više od dvije milijarde kuna iz EU uloženo u kulturnu i prirodnu baštinu diljem Hrvatske u razdoblju od 2014. do 2020."
- Više od 80 milijuna kuna, dodala je, investirano je u projekte u Parku prirode Kopački rit, a sve će to doprinijeti zaštiti prirodne baštine, ali i privlačenju turista, kao i prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu – rekla je Tramišak. Župan osječko-baranjski Ivan Anušić pohvalio je ovaj projekt kazavši kako se njima pojačava turistička prepoznatljivost županije. Najavio je i početak obnove dvorca Eugena Savojskog u Bilju.
