Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je u petak da rekordan pad BDP-a u drugom tromjesečju ne treba nikoga čuditi te poručuje da otpornost hrvatskog gospodarstva treba povećavati ulaganjem u proizvodne djelatnosti.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Činjenica da je hrvatsko gospodarstvo više od mjesec dana bilo "zaključano" sama po sebi značila je da ćemo u drugom kvartalu ove godine imati rekordan pad BDP-a i to nije nešto što nas treba čuditi, rekao je Ćorić novinarima ispred Banskih dvora.
S druge strane, ono što nas treba usmjeriti u pozitivnom smjeru, kaže Ćorić, činjenica je da su u najvećoj mjeri sačuvana radna mjesta, pri čemu ističe da u ovom trenutku na HZMO-u ima 17 tisuća više osiguranika no prije koronakrize.
"To ukazuje i na činjenicu da su mjere gospodarskog oporavka sačuvale radna mjesta i spasile dobar dio hrvatskih poduzeća od onog najneželjenijeg scenarija", ustvrdio je Ćorić.
Šok do kojeg je dovela pandemija Covid-19 nitko na svijetu nije mogao predvidjeti, a i u kontekstu "zaključavanja" ekonomije Ćorić kaže da je došlo do pada gospodarske aktivnosti kojeg nije bilo moguće izbjeći, izrazivši nadu da takve tipove šokova nećemo vidjeti u idućem razdoblju.
Kada je riječ o povećanju otpornosti ekonomije, do nje dolazi onda kada gospodarstvo nije nužno orijentirano na jedan sektor, a Ćorić napominje da je karakteristika hrvatskog gospodarstva već trideset godina upravo da se velik dio BDP-a generira u sektoru usluga, posebice turizmu i ugostiteljstvu.
"To je ono što u narednim godinama i narednim aktivnostima treba mijenjati", ističe Ćorić. Kaže da će upravo zbog toga njegovo ministarstvo u nadolazećoj vIšegodišnjoj financijskoj omotnici inzistirati na tome da se što je moguće veći udio sredstava usmjeri prema realnom sektoru, odnosno proizvodnim djelatnostima.
"To je način kako ekonomiju učiniti otpornijom", rekao je Ćorić, dodajući da su ekonomije koje nisu u tolikoj mjeri orijentirane na sektor usluga u drugom kvartalu zabilježile manji pad na europskoj razini.
S druge strane, one koje jesu, poput španjolske, talijanske, portugalske, pa u konačnici i hrvatske, doživjele su značajnije padove BDP-a, napominje.
Kaže i da se proteklih nekoliko godina u kontinuitetu provode mjere za olakšavanje poslovanja u Hrvatskoj, poput mjera administrativnog rasterećenja, smanjivanja parafiskalnih nameta te poreznog rasterećenja poduzetnika.
"Na umu treba imati činjenicu da je očito za pomake u ovom smjeru potreban i fiskalni stimulans koji dolazi s europske strane, a on će u idućem razdoblju biti izdašan a treba ga dodatno usmjeriti upravo u realni sektor i povećanje njegove konkurentnosti", kaže Ćorić.
Destimulativna je činjenica dodaje Ćorić, da je hrvatsko gospodarstvo relativno malo, međutim ono trenutno funkcionira na tržištu EU-a od 500 milijuna ljudi. "To treba biti naše usmjerenje. U pojedinim industrijama u Hrvatskoj postoje fenomenalni slučajevi koji ukazuju na to da su hrvatske kompanije u stanju biti globalno konkurentne", kaže Ćorić, ističući da je cilj podići konkurentnost cjelokupnog gospodarstva.
Smatra da, nakon ovakvog pada gospodarske aktivnosti, samo po sebi se logički nameće da će 2021. zasigurno biti godina gospodarskog oporavka, u smislu da će doći do rasta BDP-a. "Sljedeća godina svakako donosi gospodarski oporavak, međutim teško je očekivati da će rast iznositi 8 ili 9 posto koliko se prema prvim projekcijama očekuje pad u ovoj godini", rekao je Ćorić.
Nada se da će stopa gospodarskog pada za 2020. ipak biti manja od trenutnih projekcija Vlade od 9,4 posto, na što ukazuju i rezultati turističke sezone.
Očekuje i da će u trećem kvartalu u većini europskih ekonomija doći do manjeg pada BDP-a, jer su se u međuvremenu sva gospodarstva "otključala" i počela su kako-tako funkcionirati.
U kontekstu racionalizacije, novinari su ministra pitali hoće li biti otkaza u javnoj upravi i državnim tvrtkama, na što je Ćorić podsjetio da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica već najavio pomake u smislu smanjenja broja dužnosnika na razini lokalne samouprave.
"To je, ja bih rekao, tek prvi korak", kaže Ćorić, koji kaže da se logika funkcioniranja Vlade, a u konačnici i gospodarstva, mora oslanjati na krajnje napore u povećanju efikasnosti i konkurentnosti gospodarstva.
Kada je riječ o državnim tvrtkama, Ćorić navodi se već nekoliko godina inzistira na podizanju korporativne kulture i efikasnosti. Pritom su rezultati državnih kompanija, barem u dijelu pod Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, kojem je Ćorić donedavno bio na čelu, relativno dobri, ocijenio je. Nada se da će ići dalje u tom smjeru.