Od prijevremenih parlamentarnih izbora o kojima se naveliko govori u političkim kuloarima neće biti ništa. - Ljudi komentiraju što se svugdje pojavljujemo, to nije priprema za prijevremene izbore. Neće ih biti – kazao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak u Imotskom pitajući koji bi to bio interes da se sada ide na izbore, te napomenuo da Hrvatskoj treba stabilnost.
Povoda za ozbiljne špekulacije kako ćemo na jesen ili na proljeće birati novi saziv Sabora bilo je više. Jedan od njih je činjenica da je nakon politički vrlo aktivnog i dinamičnog ljeta, premijer i dalje u pogonu, pa je tako u tri dana obišao tri županije.
U srijedu je bio u Dubrovačko neretvanskoj županiji, a kruna posjeta je bilo otvaranje Pelješkog mosta. Već je sutradan, u četvrtak, u Karlovcu potpisao ugovore za izvođenje radova na rekonstrukciji postojeće i izgradnji drugog kolosijeka pruge na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, da bi u petak bio u Istarskoj županiji.
- Vidim neki šušur i komentatore koji nemaju veze s vezom. Najzanimljiviji su ovi koji misle da ako sam otišao u Istru, da vidimo pitanje rješavanja vode ili u Uljanik, opću bolnicu u Puli za koju je država samo u mom mandatu dala 870 milijuna kuna, i posjetiti Infobip. Kad mi to odradimo u jednome danu, onda im je to čudno i misle da su izbori. To nisu izbori, to je normalan intenzitet - kazao je Plenković.
Putovanja, međutim, nisu jedini razlog zbog kojih se stvorilo prilično čvrsto uvjerenje da slijede prijevremeni izbori. Premijer se aktivirao i na Instagramu. Zadnja je objava bila za Uskrs, a sada je profil ponovo živnuo.
Osim toga, zadnji parlamentarni izbori koji su održani unutar predviđenih zakonskih okvira, ali ipak bitno ranije nego što je to uobičajeno, odvili su se usred pandemije, dakle u kriznoj situaciji. Pokazalo se da u krizi građani žele stabilnost, da su skloni birati političku opciju koju poznaju i mogu predvidjeti kako će rješavati probleme. Budući da nam slijedi vrlo neizvjestan i ekonomski težak period, logično je bilo pretpostaviti da će Plenković posegnuti za već provjerenom formulom i pozvati građane na birališta prije nego nastupi recesija.
Dodatni razlog u raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora politički analitičari nalaze u činjenici da se 2024. godine trebaju održati čak tri redovna izbora. Te godine ćemo birati predsjendika(cu) Republike, zastupnike u Europskom parlamentu, te zastupnike u Saboru. Plenkovićeva Vlada je ostvarila nekoliko važnih ciljeva - završen je Pelješki most, ulazimo u eurozonu, te u Schengen. Međutim, ozbiljna kriza je na vratima i vrlo je izvjesno da će nakon rekordne inflacije uslijediti recesija koja bi zemlju mogla baciti u depresiju i neimaštinu. U takvim uvjetima birači lako zaborave sve dobro što je vlada učinila, a više izbora u kratkom vremenskom razmaku je sklizak teren jer se (ne)uspjeh na jednima vrlo često reflektira na one iduće izbore. Političke stranke, posebno velike, već su iskusile posljedice negativnih, kao i pozitivnih trendova koji su se prelijevali iz jednih u druge izbore.
Na koncu, i predsjednik Sabora Gordan Jandroković dao je materijala za razmišljanje kada je na zadnjoj sjednici uoči ljetne stanke u radu Sabora zastupnike pozdravio riječima da se vide na jesen, ako ne bude ranije nekog povoda. Neki su to shvatili kao moguću najavu izvanredne sjednice Sabora radi samoraspuštanje.
Oporba je također vrlo aktivna. Prije odlaska na ljetni odmor u SDP-u je bio održan sastanak proširenog vodstva na kojemu je predsjedniku stranke Peđi Grbinu dan mandata da preko ljeta razgovara s lijevim i liberalno lijevim oporbenim strankama i izvidi kakve su mogućnosti zajedničkog izlaska na izbore.