Oko 144 tisuće srednjoškolaca u Hrvatskoj od jučer je na online nastavi, ali ne i učenici Srednje škole Otočac. U suradnji s lokalnim Stožerom civilne zaštite, ta je srednja škola donijela odluku da će nastaviti s održavanjem nastave uživo (A model). U prilog odluci ide im epidemiološko stanje u školi: broj oboljelih učenika je nula od 292, broj oboljelih nastavnika nula od 49, a broj oboljelog nenastavnog osoblja nula od 19. Iz tog je razloga ravnateljica Adela Rukavina zaključila kako nema niti jednog razloga u ponedjeljak zatvoriti školu.
- Škola je sigurno mjesto za učenike, a online nastava pokazala se kao nužno zlo. Kome je stalo do znanja, nastava uživo je pravo rješenje. Naravno, ako je moguće. S druge strane, ako se učenici druže po parkovima i na igralištima, kojeg smisla ima zatvarati školu? Meni je ovo logično rješenje, a dođe li do promjene epidemiološkog stanja, u svakom trenutku možemo prijeći na online jer imamo i opremu i iskustvo. Bilo bi mi drago da nismo jedini u Hrvatskoj koji smo ostali na nastavi u školi, no čini se da jesmo - kaže ravnateljica.
Situacija s izvođenjem online nastave u ostatku srednjih škola razlikuje se od razreda do razreda i najčešće ovisi o dva glavna pitanja: kakvom opremom raspolažu nastavnici i koliko su educirani. Mnogi su zakinuti zbog kašnjenja isporuke druge ture od 26 tisuća laptopa za nastavnike. Niz škola još čeka i priključke za brzi internet, a nije provedena ni sveobuhvatna nastavnička edukacija za upotrebu digitalnih alata. Online nastava zato u nekim školama podrazumijeva cjelokupni prijenos nastave u realnom vremenu i po realnom rasporedu, a drugi se snalaze puštajući učenicima unaprijed snimljene videolekcije ili im isporučuju zadatke na Teams. Mnogi se bore s poticanjem aktivnosti učenika da uopće sudjeluju u nastavi od kuće. Ravnatelji su svjesni da su uvjeti potpuno neujednačeni, od sjajnih primjera online prakse do toga da neki već jedva čekaju povratak u razrede.
Nejednaka opremljenost
- Desetljećima znamo da nam škole rade u bitno različitim uvjetima. Sada u online nastavi do izražaja dolazi neujednačenost opremljenosti, ali i obiteljski standard učenika i nastavnika. Netko ima brzi internet u stanu, netko nema, netko dijeli laptop s ostalim članovima kućanstva, netko ne. Nastava se negdje prati i putem pametnog telefona, no neki ga nemaju - komentira Suzana Hitrec, ravnateljica Udruge ravnatelja srednjih škola.
U većini srednjih škola nastavnici su mogli odlučiti žele li raditi od kuće ili iz škole, ovisno o uvjetima, a odluka u kojoj su se u visokoj mjeri složili jest da tijekom online nastave nema pismenog ispitivanja. Tako je i kod onih s odličnim uvjetima za online.
Online nastava u zagrebačkoj Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga organizirana je, prema tvrdnji ravnatelja Zlatka Stića, tako da se održava u blok-satima, pri čemu nastavnik ima jedan sat realni prijenos predavanja putem Zooma, a drugi sat može koristiti pripremljene materijale preko Loomena. Ako se učenik ne pojavi prvi blok-sat na ekranu, u e-dnevniku slijedi zapis o dvosatnom izostanku. O pismenim ispitima tijekom online nastave nema ni govora jer nije moguće kontrolirati objektivnost napisanog, kaže Stić.
S druge strane, pojedine škole, poput ugostiteljskih i medicinskih, imaju svoje specifične probleme. Učenici Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu imaju obvezu 16 sati tjedno provesti na praksi, od toga osam sati u ugostiteljskim objektima. A kako su oni zatvoreni, prilično je problematično organizirati praksu od kuće.
Problem prakse
- Učenici, primjerice, imaju zadatak pripremiti toplo predjelo od kuće. Škola ne može narediti roditeljima kojim će namirnicama napuniti svoje hladnjake pa se snalazimo s onim što je učeniku u kući dostupno. Voljeli bismo da praktični dio nastave naši učenici mogu obavljati u školi - kaže ravnatelj Mladen Smodlaka, potvrđujući da svi nastavnici nisu jednako educirani ni opremljeni za online izvedbu, pa im je škola dala laptope na revers. Ipak, nastavu ne mogu svi izvoditi u realnom vremenu. U školi još čekaju i brzi internet.