Jesam za reforme, ali one koje su konstruktivne i koje mogu pridonijeti da se spisi rješavaju brže i kvalitetnije, a pristup građana sudu olakša. Mislim, međutim, da je loše provoditi reformu samo zato da bi se poboljšala statistika. Cijeli radni vijek sam u pravosuđu i jako se živciram kad mi nedostaje vremena i ostalih uvjeta da stvari napravim onako kako smatram da bi trebalo i da građani zaslužuju. Nisam sigurna da će predložena reforma to na najbolji način promijeniti, a uvjerena sam da je loše provoditi reformu samo zato da bi se poboljšala statistika - kaže nam sutkinja i predsjednica suda u Malom Lošinju Gordana Holer.
Do 1. siječnja ove godine taj je sud imao, brojkom i slovom, jednog suca, i to sutkinju Gordanu Holer koja je predmete rješavala s jednim sudskim savjetnikom koji ne može sudjelovati u rješavanju svih vrsta predmeta.
Savjetnik je početkom ove godine imenovan za suca pa taj sud sad ima dvoje sudaca, što je također nedovoljno jer lošinjski Općinski sud pokriva područje Lošinja, Cresa, Ilovika i Unija.
U statistikama Ministarstva pravosuđa taj se sud navodi kao najopterećeniji općinski sud u državi sa 1108 predmeta po sucu, a prošle ih je godine sutkinja Holer sa sudskim savjetnikom riješila 1500, što je četverostruko više od broja predmeta koje godišnje mora riješiti, primjerice, sudac Općinskog suda u Crikvenici.
Hoće li predloženo ukidanje 49 općinskih sudova, odnosno njihovo pretvaranje u ispostave većih općinskih sudova , preopterećenim općinskim sucima poput sutkinje Holer olakšati posao?
- Prema onome što sam do sada čula o predloženoj reformi, nisam sigurna da hoće - odgovara. - Ovaj se sud više neće zvati općinski nego ispostava riječkoga općinskog suda, ali problemi će ostati isti. Imamo ogroman priljev predmeta, među kojima i iznimno složenih imovinskih predmeta sa 150 do 170 utuženih od kojih mnogi žive u SAD-u pa njihovo rješavanje traje godinama, nedostaje nam sudaca, nemamo voditelja sudske pisarnice, nemamo ovršitelja, nemamo čak ni sudskog portira pa nam se različiti ljudi šeću po sudu i prekidaju nas u radu. Iako pokrivamo veliko područje, nemamo ni službeni automobil pa kad izlazimo na teren, snalazimo se kako znamo, a kad, primjerice, moram otputovati na Unije, zbog trajektnih veza potrošim pola dana.
Bude li se reforma provodila tako da se dio spisa naprosto prebaci na rješavanje u Rijeku, pa građani s ovih otoka budu prisiljeni putovati na riječki sud za ono što su dosad rješavali ovdje, to će možda popraviti statistiku, ali neće građanima olakšati pristup sudu, nego će ga zakomplicirati i poskupiti - kaže Holer.
Tako ideja predložene reorganizacije sudova izgleda u očima općinske sutkinje koja je u prošloj godini bila zadužena s najvećim brojem predmeta pa se njezina skepsa nikako ne može pripisati želji za očuvanjem lagodne pozicije.
Na Općinskom sudu u Malom Lošinju uz dvoje sudaca radi i 9 sudskih službenika. Može li zamisliti kako će to izgledati kad predsjednik suda i logistika budu u Rijeci, pitamo je.
- Predloženom reformom uštedjet će se na dodatku koji na plaću prima predsjednik suda, koji mjesečno iznosi oko 1000 kuna. Međutim, i dalje će netko morati nadzirati dolazi li se na posao i niz drugih poslova koje neće moći obavljati predsjednik suda iz Rijeke. Bojim se da će se ušteda na plaći predsjednika trošiti na putovanja sudaca i službenika na druge općinske sudove, naknade za odvojeni život i slično. Najavljuje se i kupnja 3000 novih kompjutora, a mi smo prošle godine godine dobili nove kompjutore za e-spis.
Da bi se ubrzalo rješavanje sudskih predmeta, ističe sutkinja Holer, treba prije svega ograničiti priljev predmeta na sud. Treba razmisliti trebaju li baš svi ti predmeti poput sporova oko RTV pristojbe i slični završavati na sudu ili se mogu rješavati na drugi način. Treba, tvrdi, razvrstati sudske predmete po složenosti i poduzeti slične mjere koje bi ubrzale rad sudova.
Najbolja strana predložene reforme je, smatra, ta da će o žalbama na presude općinskih sudova moći odlučivati bilo koji županijski sud u zemlji, a ne samo onaj koji je teritorijalno nadležan.