LUKA BURILOVIĆ

‘Ovo je povijesni dan, ali imamo još mnogo posla oko zamjene kune eurom‘

Burilović kaže da se Hrvatska pokazala vjerodostojan partner i sigurna zemlja za poslovanje.

Luka Burilović
 

 Ronald Gorsic/Cropix

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je u danas tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

"Hrvatska se današnjim danom i službeno približila institucionalnoj jezgri EU. Pokazali smo našim saveznicima da smo vjerodostojan partner i sigurna zemlja za poslovanje, dok smo ostatku regije poručili da ne odustane od europskog puta, već da ispuni jasno definirane uvjete za priključenje" istaknuo je Luka Burilović komentirajući ulazak Hrvatske u eurozonu.

Kazao je i kako je to "veliki u leđa i izvoznicima jer je, s ulaskom u euro područje, bitno smanjen valutni rizik poslovanja, a uvjeti financiranja bit će još transparentniji".

No, Burilović je napomenuo i da predstoji još mnogo posla vezanog uz zamjenu kune eurom, ističući važnu ulogu HGK prema brojnim tvrtkama.

HGK je, kako je kazao, uključena u proces zamjene hrvatske kune eurom od samog početka procesa putem različitih skupina koje je formirala Vlada, kao i kroz brojne aktivnosti u cilju pripreme svojih članica za uvođenje eura - od niza edukacija koje će provoditi do same konverzije te kratkog Vodiča s najosnovnijim informacijama za gospodarstvo kojeg je izradilo Udruženje računovođa HGK.

Današnjem povijesnom danu, kako je rekao Burilović, svakako treba pridodati i činjenicu da se od početka iduće godine očekuje i ulazak zemlje u Schengen.

"To bi nam olakšalo protok roba i ljudi, a naše granične županije učinilo pristupačnijima investitorima iz zemalja Schengena koje su blizu Hrvatske", kazao je.

Podsjetio je i kako će od Nove godine Hrvatska imati i pristup svim instrumentima Europske središnje banke te kako je prošlog tjedna službeno započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što je proces koji će poduprijeti planirane reforme i pomoći u bržem ostvarenju ciljeve koji se tiču poticanja inovacija, poboljšanja poreznog sustava te unapređenje sustava obrazovanja, zdravstva i tržišta rada.

"Svjesni smo da su oči svih aktera u našem gospodarstvu, kao i građana Hrvatske, uprte prema jeseni koja nesumnjivo sa sobom donosi brojne izazove, koje još uvijek ne možemo u cijelosti predvidjeti. No, ovakve vijesti nam ipak pokazuju da ćemo nadolazeće mjesece dočekati otporniji nego što smo, primjerice, bili 2008. godine", istaknuo je Burilović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 13:54