NADE I OČEKIVANJA

Ovo je prvi izračun trajnoga dodatka za hrvatske umirovljenike: mogao bi iznositi i par stotina eura

Dodatak bi se isplaćivao jednom godišnje, a zamijenio bi dosadašnja jednokratna novčana primanja za umirovljenike

Ilustracija

 Duje Klarić/Cropix

Iako su se nadali da će to biti božićni poklon već ove godine, u umirovljeničkim udrugama nisu posve nezadovoljni – takozvana 13. mirovina kao pravo koje udruge snažno zagovaraju još od 2008. godine nije postala stvarnost, ali su se zato izborili za novi institut koji u nas dosad nije postojao: trajni dodatak uz mirovinu, piše Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo ukratko, na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u srijedu s resornim ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem postignut je dogovor da će se prvim sljedećim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) uvesti tzv. trajni dodatak na mirovinu koji će se vezati za godine staža, a ne visinu mirovine.

Formula za izračun dodatka

Do iznosa dodatka za svakog pojedinog umirovljenika, barem kako je sada poznato, dolazilo bi se umnoškom faktora vrijednosti godina staža, izraženog u eurima, s godinama staža. Dodatak bi se isplaćivao jednom godišnje, a zamijenio bi dosadašnja jednokratna novčana primanja za umirovljenike (od COVID krize isplaćeno ih je ukupno šest).

- Nije nikada bilo riječi o tome da 13. mirovina treba biti identična punom iznosu mirovine. Postoje različita iskustva u Europi od zemlje do zemlje, a isto tako većina njih počinjala je s manjim iznosom tog primanja. Ono što je važno naglasiti, prema dogovoru koji smo postigli, u nas će trajni dodatak ulaziti u mirovinu, što znači da će usklađivanjem mirovina i on rasti - ističe Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), koja je članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike.

image

Jasna Petrović

Damjan Tadić/Cropix

Umirovljeničkim je udrugama to važno jer je na sastanku, podsjetimo, dogovoreno i kako će se od iduće godine mijenjati formula usklađivanja mirovina sa sadašnjih 70:30 na omjer 85:15 u korist većeg faktora rasta, bilo da je riječ o rastu plaća ili inflacije, a što bi trebalo dovesti i do rasta mirovina.

Iako su sve strane nakon sastanka naglašavale kako će se tek dogovarati visina iznosa faktora vrijednosti s kojim će se množiti godine staža, pa će se tek nakon toga moći nešto više znati o visini trajnog dodatka za svakog pojedinog umirovljenika, ipak su već počele špekulacije koliko bi taj faktor mogao iznositi. Predsjednica SUH-a Jasna Petrović kaže kako o tome još nije bilo riječi, ali da su njihova stajališta kako bi on za početak u idućoj godini trebao iznositi deset eura. Međutim, dodaje, ostaje upitno bi li to Vlada prihvatila te su njezine procjene kako je realnije očekivati da će se on kretati u visini od pet eura.

Dogovori s vladom iza Nove godine

Jednostavnim izračunom, to bi značilo da umirovljenici s najmanje godina staža (15 godina), ovisno o tome koja se računica uzme u obzir, mogu očekivati dodatak između 75 i 150 eura, oni s prosječnih 30 godina staža između 150 i 300 eura, a oni iznad 40 godina staža, ugrubo, između 200 i 400 eura. Naravno, to su tek špekulacije jer je na Nacionalnom vijeću tek dogovoreno da će svi zaključci s posljednje sjednice biti poslani Vladi, a izgledno je da tek iza Nove godine slijede i konkretniji dogovori, čime se već ulazi u superizbornu 2024. godinu. Jasna Petrović već je izrazila nezadovoljstvo što na sastanku nije bilo riječi o rokovima ostvarenja dogovorenih mjera, premda su umirovljeničke udruge nastojale da se dogovoreno realizira prije izbora, ali se nada:

- Naša su procjene da bi dogovoreni zaključci sa sjednice Nacionalnog vijeća trebali biti implementirani do 1. srpnja iduće godine – kaže Jasna Petrović. Iako nije 13. mirovina, to “trinaesto primanje” u obliku trajnog dodatka tako bi umirovljenicima u 2024. godini moglo stići ili kao uskrsnica (u ožujku ili travnju?) ili kao regres (u lipnju?), kako je to regulirano u nekim europskim zemljama. Ne sumnjamo da će tempo ostvarenja diktirati i izborni kalendar u idućoj godini, a na tragu toga u umirovljeničkim se udrugama nadaju da dogovoreno – iako nisu svi (predstavnici) umirovljenika zadovoljni ovim rješenjima – ipak neće ostati mrtvo slovo na papiru.

- Za nas je važno što smo, uz druga dogovorena rješenja, uspjeli postići da trajni dodatak na mirovinu ulazi u mirovinu i da će ući u zakon kao trajno pravo. O iznosima nismo konkretno razgovarali, očekujemo da će se faktor vrijednosti dogovarati svake godine, a donosit će ga Vlada - kratko je rekla Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.

image

Višnja Fortuna

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Bogati umirovljenici putuju, a naši su na granici siromaštva

Standard i način života pripadnika treće dobi, ne moramo to posebno naglašavati, bitno se razlikuju od zemlje do zemlje na europskom prostoru. Dok si bogati umirovljenici iz zapadnih zemalja mogu priuštiti putovanja i kupnju kuća na osunčanim mediteranskim destinacijama, u Hrvatskoj je svaki treći umirovljenik u kategoriji siromaštva.

Uvođenjem trajnog dodatka kao nekog oblika fiksnog trinaestog godišnjeg primanja Hrvatska bi postala tek 14. europska zemlja koja isplaćuje takvu vrstu potpore.

Podsjetimo, prema podacima koje je ranije dostavilo Ministarstvo rada, 12 članica EU-a (Belgija, Cipar, Danska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska), plus Lihtenštajn, isplaćuje 13. mirovinu i to putem različitih instituta – kao božićnice, regres, uskrsnice, naknadu ili kao dio redovite mirovine. Zanimljivo, (naj)bogatije zemlje poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Švedske, Finske ili Švicarske ne daju svojim ‘seniorima‘ potpore u vidu 13. mirovine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. prosinac 2023 10:59