DOBRODOŠLI U 2023.

Ovo je šest najvažnijih promjena koje u Hrvatskoj danas stupaju na snagu

Točno u ponoć Hrvatska je ušla u Schengen i u eurozonu, a od danas na snagu je stupila i cijela sila novih zakona i propisa.

Ilustrativna fotografija 

 Tom Dubravec/Cropix

Dobro jutro i sretna Vam svima Nova 2023.! Ne trebate očajavati, ima dosta dobrih vijesti. Točno u ponoć Hrvatska je ušla u Schengen, što će vam olakšati putovanja, te u eurozonu - što vam na kratke staze neće bitno promijeniti financijsku krvnu sliku, ali bi dugoročno i od uvođenja eura mogli imati izravne koristi.

Nadalje, danas je na snagu stupila i cijela sila novih zakona i propisa. Radnici koji primaju zakonski najmanju moguću plaću, ubuduće će zarađivati mrvicu bolje.

Iznos minimalne plaće podignut je na 700 eura bruto, odnosno 560 eura neto. Time će minimalna plaća iznositi 51,32 posto prosječne bruto plaće. Minimalac prima oko 35 tisuća radnika, a dizanje njegova iznosa osjetit će još 70 tisuća radnika čija je plaća u 2022. godini bila viša od minimalne, ali manja od 700 eura bruto. Od 2016. do danas bruto minimalna plaća narasla je za 69 posto.

U ponoć su na snagu stupile i izmjene i dopune Zakona o radu kojima se, među ostalim, određuje da se s radnikom mogu sklopiti samo tri uzastopna ugovora na određeno u roku tri godine, kako bi se spriječila zloupotreba tog nesigurnog modela zapošljavanja, dok se uvjeti za rad od kuće i rad na daljinu detaljnije uređuju.

Za stotine tisuća radnika novi Zakon o radu donosi još jednu vrlo važnu novost. Svi koji rade nedjeljom morat će biti plaćeni barem 50 posto više nego normalnim radnim danom. Dosad je zakonom bilo definirano samo da moraju biti plaćeni više, ali ne i koliko, pa se moglo dogoditi da za rad nedjeljom budu plaćeni i samo jednu kunu više. A za samo 30 dana uvodi se i neradna nedjelja u sektoru trgovinu. Trgovci će moći raditi samo 16 nedjelja u godini (i to po svom vlastitom izboru), dok će ostale nedjelje morati biti neradne. Doduše, u novi Zakon o trgovini ponovno su uvedene brojne iznimke, pa će tako nedjeljom i dalje moći raditi trgovine u sklopu benzinskih postaja, kolodvora, OPG-ova, tržnica, pekarnice, kiosci...

U ponoć je na snagu stupila i nova regulacija obiteljskih mirovina prema kojima preživjeli, uz svoju mirovinu, može naslijediti i 27 posto mirovine preminulog supružnika. Ujedno za deset posto rastu sve obiteljske mirovine.

Na snagu je stupila i primjena Vladine odluke o (su)financiranju barem jednog besplatnog obroka dnevno za svakog učenika u osnovnim školama, točnije za njih 311 tisuća. Država ovime izdvaja deset kuna dnevno po učeniku, odnosno 550 milijuna kuna na godišnjoj razini. Procjena je da u Hrvatskoj čak 80 tisuća djece živi u riziku od siromaštva, stoga se nadamo da će politika uvođenja besplatnih obroka u školama proći relativno glatko.

Recimo još jednom da euro postaje službena valuta u Hrvatskoj, a da kuna odlazi u povijest. Prvih 14 dana u zemlji će se moći plaćati i eurom i kunama, a trgovci će kusur morati vraćati u eurima. Nakon tog prijelaznog perioda, valuta plaćanja bit će isključivo euro, dok će se dvojno iskazivanje cijena nastaviti sve do kraja godine.

Na koncu, Hrvatska je postala dio šengenske zone, što znači da su ukinute kopnene i morske granične kontrole sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, a granica s Bosnom i Hercegovinom postala je u punom smislu te riječi vanjska granica Europske unije.

Bez graničnih kontrola od danas možete putovati od Dubrovnika do Osla ili od Iloka sve do Lisabona i natrag.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2024 13:54