"Ja sam zaslužan što će odsad nadalje potrošači u EU dobivati točnije informacije o podrijetlu meda" – tako se otprilike može pojednostaviti priopćenje koje je prošli petak novinarima poslao hrvatski parlamentarac u EU Tomislav Sokol, najavivši u njemu da je EU Komisija predložila izmjene Direktive o medu za kojeg se više neće smjeti navoditi samo informacija dolazi li iz EU ili izvan EU, već konkretno ime države.
"Ovo je velika pobjeda koju sam ostvario za sve potrošače", izjavio je Sokol u svojem priopćenju, a svima onima koji u Hrvatskoj prate zaštitu potrošača, iznad glava se pojavio upitnik jer im nije bilo jasno odakle Sokol u ovoj priči.
A onda je cijelu stvar tri dana kasnije dodatno začinila i SDP-ova Biljana Borzan poslavši i sama priopćenje o izmjenama Direktive o medu.
No, za razliku od Sokola, Borzan – koja se u EU Parlamentu doista aktivno bavi zaštitom potrošača – bila je barem dovoljno skromna da si osobno ne pripiše zaslugu za izmjene Direktive, naznačivši samo kako se " već neko vrijeme zalaže za izmjene EU pravila o označavanju meda ".
"Konačno! Na korak smo do velike pobjede za potrošače i domaće pčelare, ovime ćemo ih zaštititi od prevaranata i nepoštene konkurencije. No posao nije gotov, Komisija je predložila da na etiketi bude popis svih zemalja iz kojih potječe med, no to nije dovoljno. Borit ću se da zemlje porijekla budu navedene prema razmjeru udjela, od najvećeg do najmanjeg. Ako najveći dio meda u pakiranju bude iz naprimjer Hrvatske ili Kine, onda ta zemlja mora biti navedena prva i tako dalje. U suprotnom će opet biti prostora za muljažu," stoji u njenom priopćenju.
Kako nam je u telefonskom razgovoru pojasnila Borzan, nije htjela komentirati priopćenje koje je poslao Sokol, ali nam je objasnila svoj angažman u priči o medu.
"Izmjene Direktive o medu vezane su za Strategiju od polja do stola u okviru koje je dogovoreno čak 27 zakonskih izmjena. Bila sam izvjestiteljica svoje stranke za tu Strategiju na koju je zaprimljeno sve skupa 2500 amandmana, a jedan od tih amandmana bio je onaj kojeg smo uložile Ruža Tomašić i ja, vezan konkretno uz način označavanja meda. Dakle, Strategijom prvotno uopće nije bilo planirano da se promijeni način označavanja meda nego je to u nju ušlo tek nakon amandmana Ruže Tomašić i mene", kazala je Borzan.
Kako je onda došlo do toga da si je zasluge za izmjene oko meda preuzeo Tomislav Sokol?
Kako navodi u priopćenju, on je bio "izvjestitelj za Mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača EU Parlamenta o Strategiji od polja do stola", no Sokol propušta napomenuti da je to mišljenje Odbora bio formalizam, bez obveze ili utjecaja na Strategiju, pa onda i na način označavanja meda.
U kontaktu kojeg smo ostvarili s uredom Tomislava Sokola, jer on nije bio u mogućnosti odgovoriti na poziv, kazali su nam kako je Sokol zaslužan za priču oko meda jer je on siječnju 2021. uložio amandman vezan uz med u kojem navodi kako je važno uspostaviti jasnija pravila u vezi označavanja podrijetla ovog proizvoda.
No, niti ovdje nije bila riječ o amandmanu na konkretnu Strategiju nego o amandmanu na neobvezujuće Mišljenje Odbora IMCO na Startegiju od polja do stola.
Na Strategiju je, konkretno, sve skupa bilo stiglo 2500 amandmana među kojima, provjerili smo, nije bilo niti jednog Tomislava Sokola.
Identičnim riječima kao i sada u slučaju meda, Sokol se lani u prosincu pohvalio da je osobno zaslužan što EU uvodi jedinstvni punjač, iako je to inicijativa koja postoji već preko deset godina i u kojoj je Sokol malo sudjelovao.
"Uvođenje jedinstvenog punjača pobjeda je koju sam ostvario za sve potrošače u Europskoj uniji‘, poručio je identičnim riječima tada.