Petnaestgodišnjaci iz Hrvatske po prvi su puta nakon 16 godina i početka PISA istraživanja postigli iz prirodoslovne i čitalačke pismenosti rezultat na razini zemalja OECD-a.
Rezultat iz čitalačke pismenosti svrstao ih je na 26. mjesto od ukupno 81 zemlje sudionice najvećeg međunarodnog vrednovanja znanja i vještina, s prosjekom od 475 bodova u odnosu na prosjek zemalja OECD-a koji iznosi 476 bodova. U prirodoslovlju su pak postigli 483 boda, što se statistički ne razlikuje značajno od prosjeka ostalih država koji iznosi 485 bodova. Po prvi puta od početka PISA istraživanja u Hrvatskoj 2006., Hrvatska se našla u skupini zemalja na razini OECD-a – u ukupnom poretku po prirodoslovnoj pismenosti je na 31. mjestu od njih 81.
S matematičkom pismenošću situacija i dalje nije zadovoljavajuća, pa osnovnu razinu znanja i vještina nije uspjelo doseći 33 posto učenika iz Hrvatske, odnosno svaki treći ispitanik nije uspio doseći razinu znanja 2. Ostvarili su rezultat od 463 boda, što je statistički značajno niži uspjeh od prosječnog rezultata zemalja OECD-a koji iznosi 472 boda. Ipak, i takvim se rezultatom Hrvatska svrstala na 36 mjesto u ukupnom poretku. Pritom su hrvatski školarci u rangu kolega iz SAD-a, Vijetnama, Norveške, Malte, Slovačke, Islanda, ali i Izraela.
Niži rezultat od prosjeka u matematici
Najbolje rezultate na PISA istraživanju postižu i dalje učenici iz Singapura, Makao-Kine i Tajpeha, dok je od europskih zemalja najbolje prošla Estonija i, kada je riječ o matematičkoj pismenosti, Švicarska. Nakon objave rezultata čiji je embargo istekao u utorak u podne, a predstavljeni su u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pokazalo se da su učenici iz Hrvatske ostvarili niži rezultat od prosjeka zemalja OECD-a na svih osam podskala matematičke pismenosti – matematičko formuliranje situacija, primjena matematičkih koncepata, tumačenje i vrednovanje matematičkih rješenja, zaključivanje i ostalo.
Najvišu razinu postignuća u matematici (razina 5 i 6) doseglo je nešto manje od šest posto učenika iz Hrvatske, što je za tri posto manje od prosjeka zemalja OECD-a. Ukupni hrvatski rezultat time se nije značajnije mijenjao u zadnjih 16 godina. Zanimljivo je da u odnosu na rezultate ranijih godina, ovoga puta nema značajne razlike u postignućima iz matematičke pismenosti između spolova. Dosad su mladići bili bolji u matematici, no sada se pokazalo da 33 posto učenika ispod osnovne razine znanja, u odnosu na 32,8 posto djevojaka. Ipak, iznadprosječni rezultat postiže češće muški spol (7,2 posto ih je iznad prosjeka), dok je kod djevojaka riječ o 4,4 posto.
Ukupno je testiranjem, provedenom u Hrvatskoj u proljeće prošle godine, obuhvaćeno oko 690 tisuća petnaestgodišnjaka koji predstavljaju oko 29 milijuna učenika te generacije u zemljama sudionicama, koje osim zemalja OECD-a obuhvaćaju i 30-ak drugih država. U Hrvatskoj je slučajnim odabirom u testiranju sudjelovalo 178 srednjih škola i dvije osnovne, s 6135 učenika.
Kako je naglašeno na prezentaciji, rezultate treba uzeti s oprezom. Naime, PISA istraživanje provodi se svake tri godine, a ovoga puta je prolongirano za godinu dana zbog covida, koji je utjecao na obrazovne sustave svih zemalja. Pritom se Hrvatska pokazala dobitnicom, jer su učenici prema službenim podacima s nastave u prosjeku izostali dva i pol mjeseca, za razliku od vršnjaka u zemljama OECD-a 4,4 mjesečno. S druge strane, treba računati i to da učenici iz Hrvatske u prosjeku provedu dva sata manje na nastavi tjedno od učenika drugih država. Zato pak na pisanje domaćih zadaća troše 12 minuta više dnevno od svojih vršnjaka u svijetu.
Negativan utjecaj pandemije covida
Što je uzrok boljem rezultatu Hrvatske nakon 16 godina?
Pandemija covida negativno je utjecala na obrazovanje, pa je prosjek zemalja OECD-a u PISA istraživanju pao. Hrvatska je s druge strane uspjela zadržati dosadašnji standard, uz blagi rast rezultata.
Konkretno, u čitalačkoj pismenosti osnovnu razinu postignuća u čitalačkoj pismenosti nije uspjelo doseći oko 23 posto učenika iz Hrvatske, što je za tri posto manje od prosjeka zemalja OECD-a (26 posto). U najvišu razinu postignuća u čitanju uspjelo se svrstati oko četiri posto učenika iz Hrvatske, što je opet za tri posto manje od prosjeka zemalja članica OECD-a.
Pritom su djevojke postigle značajno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od mladića. U svim pak ispitnim domenama, gimnazijalci pokazuju daleko bolja znanja i vještine od učenika strukovnih škola, dok na testiranju ovoga tipa, koji ne vrednuje korelaciju znanja s nacionalnim kurikulumima već uspješnost savladavanja primjene u realnim životnim situacijama, najlošije prolaze učenici strukovnih obrtničkih i industrijskih programa. Primjerice, kada je riječ o matematičkoj pismenosti, ispod osnovne razine znanja je čak 76 posto učenika strukovnih industrijskih programa, odnosno njih 72 posto iz obrtničkih programa.
Što se tiče prirodoslovne pismenosti, gdje je Hrvatska na razini prosjeka zemalja OECD-a (31. mjesto), najviši prosječni rezultat ostvario je Singapur, a slijede ga Japan i Makao-Kina. Od europskih zemalja osim Estonije iskaču Finska i Irska.
Usporedba pokazuje da su u matematičkoj pismenosti lošiji rezultat od hrvatskih 15-godišnjaka pokazali Islanđani, Izraelci, Turci, Ukrajinci, Grci, Srbi, Rumunji, Bugari, Katarci, Crnogorci, dok je primjerice Slovenija u skupini zemalja s iznadprosječnim rezultatom, na razini Finske, Češke, Švedske, Austrije, pa i Poljske.
‘Učenici iz Hrvatske među najzadovoljnijima svojim životom‘
U čitalačkoj pismenosti na drugom je mjestu Irska (nakon Singapura), dok je Slovenija na prvome mjestu zemalja ispod prosjeka OECD-a, što znači da ima lošiji plasman od Hrvatske koja se u tome području našla u prosjeku OECD-a, skupa s Austrijom, Njemačkom, Belgijom, Norveškom, Izraelom, Francuskom, Latvijom…
Komentirajući nikad bolje rezultate Hrvatske u odnosu na OECD prosjek, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović ističe kako do promjena uobičajeno dolazi u slučaju kada se nacionalni kurikulumi približe onome što traži PISA istraživanje.
- Ako se kao referentna točka gleda OECD, ovo su najbolji rezultati Hrvatske dosad. U dva segmenta – prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti - dosegli smo razinu OECD-a, što znači ranije od zacrtane 2030. godine, dok u matematičkoj pismenosti zaostajemo najmanje dosad, rezimirao je Filipović.
Zgodno je da su i u ovom ciklusu istraživanja učenici iz Hrvatske među najzadovoljnijima svojim životom (ocjena 7,4 na ljestvici od 1 do 10). Prosjek zemalja članica OECD-a je 6,8. Međutim, učenici iz Hrvatske s boljim rezultatima u čitalačkoj, prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti manje su zadovoljni svojim životom od učenika koji postižu slabije rezultate.