ZAGREB - Samo na posljednjoj sjednici prije ljetne pauze koja je trajala od 10. travnja do 15. srpnja Sabor je raspravio više od 197 točaka dnevnog reda što znači da su na jednu točku zastupnici potrošili svega 1,3 sata. Gotovo su istom brzinom, kao na traci, donosili zakone od kojih mnogi itekako utječu na život svih građana - samo 1,8 sati potrošili su na svaki od zakona koji su donijeli. Prema podacima o radu parlamenta koje je danas iznio predsjednik Sabora Josip Leko samo posljednja sjednica ukupno je naime, trajala 266 sati. I u tih 266 sati čak su 123 zakona donesena po hitnom postupku.
'SABOR BI TREBAO SKRATITI LJETOVANJE NA MJESEC DANA' Inicijativa Jadranke Kosor za poboljšanje ugleda parlamenta
Leko tumači kako je takva brzina najviše posljedica usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim.
Iako su zastupnici jučer prekinuli redovno zasjedanje, jer prema Ustavu Sabor ne zasjeda od 15. srpnja do 15., rujna predsjednik Sabora najavio je mogućnost će se ipak morati opet okupiti na izvanrednoj sjednici i tijekom godišnjeg.
- Pretpostavljam da će izvanredna sjednica biti potrebna zbog EU jer primjerice i danas zasjeda Vijeće ministara poljoprivrede u Vilniusu – objasnio je Leko.
- Iako novinari nisu dobili podatke o dolascima zastupnika u Sabor na osnovu elektronske evidencije koja je uvedena predsjednik Sabora tvrdi kako je već prva sjednica ove godine pokazala da je „prisutnost zastupnika u Saboru povećana“.
- Predsjednik Sabora i dalje se protivi novčanom kažnjavanju onih zastupnika koji se ne pojavljuju na svom radnom mjestu.
- Ostajem pri svome stavu da je u demokratskim društvima najvažnija odgovornost prema biračima. Ne mislim da ćemo tu odgovornost zastupnika postići ako nekoga kaznimo sa 500 kuna iako se ne radi o malom iznosu. Stoga ne gubim energiju na to. Možda će i ta tema doći na dnevni red, ali sad nije takva situacija - kaže Leko.
Ove godine znači u sedam i pol mjeseci zastupnici su odradili dvije sjednice koje su ukupno trajale 64 dana odnosno 448 sati, a raspravili su 296 točaka dnevnog reda. Doneseno je ukupno 205 zakona od čega 113 jednoglasno, a 171 po hitnom postupku.
Podaci od početka mandata odnosno od prosinca 2011. do sredine lipnja ove godine pokazuju kako su zastupnici oporbe puno aktivniji od vladajućih. Na listi među prvih deset po broju javljanja nema niti jednog zastupnika iz SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-u već prednjače HDSSB i Laburisti.
Rekorder je HDSSB-ov Zoran Vinković sa 756 javljanja, slijedi ga Laburist Branko Vukšić sa 677, zatim Boro Grubišić iz HDSSB-a sa 510 te HDZ-ovac Ivan Šuker s 509. Od vladajućih je najaktivniji HNS-ovac Petar Baranović koji je zauzeto 13 mjesto sa 200 javljanja za riječ.
Od SDP-ovaca je najglasniji Šime Lučin sa 178 javljanja, a primjerice njegova kolegica Ingrid Antičević koja je u prošlom mandatu bila među najaktivnijima sada je tek 22. sa 143 javljanja.
Među 12 onih koji još niti riječ nisu progovorili sa govornice u Velikoj vijećnici su redom novi zastupnici koji su došli tek prije mjesec dana te naravno Željko Kerum, ali i SDP-ovac Josip Vuković. Od zastupnika koji su od prvog dana ovog saziva saborskim klupama najmanje aktivni je njegova kolegica Vesna Želježnjak koja se, premda je u Saboru više od godinu i po, javila samo jednom.
Proslavio se nije niti šef oporbe Tomislav Karamarko koji se javio samo 4 puta. Šef HDZ-a aktivan je jednako kao i SDP-ovac Ivan Račan.
Samo ove godine zastupnici se za riječ javili gotovo 5 tisuća puta i to najviše za repliku, Vladi su postavili 78 pitanja na sjednici te 217 u pisanom obliku. Prednjače Laburisti koji su u godinu i pol postavili 788 pitanja.