NEZAKONITE PRAKSE

OZBILJNE OPTUŽBE UGLEDNOG ODVJETNIKA 'Bahati su, to je jedina institucija u državi koju nitko ne kontrolira. A to ćemo i dokazati'

 
Na fotografiji: Odvjetnik Krešimir Krsnik
 Ranko Suvar / CROPIX

Na pripremnom ročištu održanom neposredno prije božićnih blagdana odvjetnik Krešimir Krsnik je kao branitelj Ivice Lovrića sudu priložio podnesak kojim se svrstava u već poduži red odvjetnika koji ističu da uskočke istrage i njihove optužnice imaju nezakonite zastupnike. Riječ je o raspoređivanju na rad u USKOK zamjenika općinskih državnih odvjetnika koji nemaju minimalno osam godina staža, što je uvjet za rad u USKOK-u, niti zadovoljavaju kriterije propisane Zakonom o Državnom odvjetništvu i Zakonom o USKOK-u.

Sud je do sada odbijao sve ovakve primjedbe odvjetnika pa smo Krsnika pitali zašto misli da bi baš sada mogao postupiti drugačije.

“Bahatost odvjetništva”

- Sud je dosta ležerno postupao. Kaže da je to optužnica USKOK-a, a ne ulazi u to tko je USKOK i tko ga zastupa, što je pogrešno. Onaj tko zastupa uime USKOK-a mora se ponašati po ZKP-u, po Zakonu o USKOK-u te po Ustavu. Tu nema razgovora. Ovo što se događa vidim kao veliki bezobrazluk iza kojega je bahatost Državnog odvjetništva. Oni su jedina institucija u ovoj državi koju nitko ne kontrolira - rekao je odvjetnik Krsnik i dodao da je USKOK dio izvršnog aparata i kao takav bi trebao biti kontroliran.

Žalba Vrhovnom sudu

- Ali to ne smije biti kontrola jednom godišnje putem izvješća koje se podnosi Saboru, nego bi trebalo biti onako kako je to i drugdje u svijetu, da Državno odvjetništvo bude dio Ministarstva pravosuđa - revolucionaran je Krsnik.

Na primjedbu da postoje dvije odluke Vrhovnog suda u kojima je najviši sud u zemlji odbio prigovore branitelja da optužnice protiv njihovih klijenata zastupaju nezakoniti tužitelji, Krsnik je rekao da će se i on, bude li odbijen na Županijskom sudu, također obratiti Vrhovnom sudu.

- Nemam dvojbe da bi Vrhovni sud trebao prihvatiti našu žalbu i odlučiti onako kako to Ustav i zakoni nalažu. Ako bi nas i Vrhovni sud odbio, onda idemo na Ustavni. Ne uspijemo li na Ustavnom sudu dokazati nezakonitu praksu, onda idemo na Europski sud za ljudska prava - izložio je Lovrićev branitelj pravni put kojim namjerava proći kako bi dokazao da Sven Mišković, zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu koji je raspoređen na rad u USKOK i potpisuje optužnicu protiv Lovrića (drugooptuženog u aferi štandovi, gdje je s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem optužen da su Grad oštetili za više od 300.000 kuna jer su štandove Tržnica Zagreb dali na korištenje inicijativi Željke Markić U ime obitelji), radi posao za koji nema zakonske uvjete.

Nezakonite prakse

- Sud za ljudska prava u Strasbourgu će, ako do njega dođemo, sigurno intervenirati na štetu i sramotu hrvatskog pravosuđa - rekao je Krsnik i pojasnio kako posljedice konačne odluke o nezakonitom zastupanju koju priželjkuje ovise o fazi u kojoj je predmet. Ako je tek provedena istraga i podignuta optužnica, ona se odbija, a ako je donesena presuda, onda je to razlog za obnovu postupka. Krsnik kaže kako je krajnje vrijeme da se pravosuđe suoči s problemom nezakonitog zastupanja, jer što prije to učini, posljedice nezakonite prakse bit će manje.

Premda je apsolutno siguran u vlastita pravna stajališta, Krsnik ih u podnesku Županijskom sudu u Zagrebu, u kojem ukazuje na to da optužnicu protiv Lovrića ne zastupa “ovlašteni tužitelj”, kako nalažu Ustav, ZKP i ostali zakoni, potkrepljuje pravnim mišljenjima dvojice profesora kaznenog procesnog prava, i to Viktora Gotovca i Zorana Burića. Obojica su pravna mišljenja o istoj problematici izradila za potrebe obrane u kaznenom postupku protiv Zdravka Mamića, gdje optužnicu, također u svojstvu zamjenika ravnateljice USKOK-a, potpisuje Sven Mišković. Naime, Sven Mišković je u ožujku 2013. godine imenovan zamjenikom općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu (što znači da od potrebnih osam godina, za rad u USKOK-u samo tri i pol godine državnoodvjetničkog staža), a prije toga je radio kao viši državnoodvjetnički savjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. No, odvjetnici i profesori prava kažu da mu se taj staž ne može pribrojiti jer “viši državnoodvjetnički savjetnik statusno nije pravosudni dužnosnik, nego državni službenik”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. rujan 2022 07:14