U Hrvatskoj su 2021. godine zbog pet vodećih uzroka smrtnosti izgubljena čak 175.762 godine života. Osim od kardiovaskularnih bolesti, prerano se umiralo i od raka, endokrinih i metaboličkih bolesti poput dijabetesa, covida-19, ali i od ozljeda od kojih je u toj godini umrlo 2676 ljudi ili 4,3 posto svih umrlih u zemlji.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), kod 42% umrlih od ozljeda uzrok je bio pad, 21,8% bila su samoubojstva, 12,98 posto prometne nesreće, 2,9% gušenje i 2,4% utapanje. U HZJZ-u kažu da su ozljede važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj zbog visokog udjela u smrtnosti i pobolu, i to nerijetko mlađih osoba, o čemu govori i podatak da je uzrok za više od 30.000 izgubljenih života upravo neka ozljeda.
Potvrđuje to i činjenica da su u zadnjem desetljeću ozljede kontinuirano na trećem ili četvrtom mjestu uzroka smrtnosti u Hrvatskoj s izuzetkom razdoblja pandemije korone. Očekivano najveća smrtnost od ozljeda bilježi se u populaciji starijih od 65 godina u kojoj ona iznosi 195 na 100.000 stanovnika, dok je opća stopa smrtnosti od ozljeda u 2021. iznosila 69 na 100.000. Analiza je pokazala da djeca u dobi do 19 godina najviše umiru zbog prometnih nesreća, mlađe osobe u dobi od 29 do 39 godina i oni srednje dobi od 40 do 64 godine od samoubojstva, a stariji od 65 godina od pada.
Veliki udjel
Općenito se od ozljeda najviše umiralo u Ličko-senjskoj županiji, 112 na 100.000 stanovnika, u Virovitičko-podravskoj 99, Požeško-slavonskoj 92,9, Međimurskoj 87, te u Vukovarsko-srijemskoj 85, a najmanje u gradu Zagrebu 54,4 na isti broj stanovnika.
Prometne nesreće na vrhu su uzroka smrtnosti u Ličko-senjskoj županiji s 24,5 umrlih na 100.000 stanovnika, Šibensko kninskoj sa 16,6, Virovitičko-podravskoj 15,9, Koprivničko-križevačkoj s 14, Vukovarsko-srijemskoj s 13,2 umrla na 100.000 stanovnika. Najmanje je bilo umrlih, i to 4,4 na 100.000 stanovnika, u gradu Zagrebu.
Samoubojstava je najviše bilo u Ličko-senjskoj županiji s 31 umrlim na 100.000 stanovnika, Požeško-slavonskoj 26,9 i Međimurskoj 25,7. Prema HZJZ-u, od 654.054 osobe s invaliditetom, njih 8565 ili 1,3% uzrok invalidnosti je vanjski, i to najčešće prometne nesreće, kod 20 posto ili 1746. Kod 971 ili 20% uzrok je pad, a ozljede nastale u ratu razlog su invaliditeta kod 2642 osobe.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu zbog svih vrsta ozljeda smrtno strada 4,4 milijuna osoba, a u Europi 493.000 godišnje... Istina, u zadnja dva desetljeća stopa smrtnosti zbog ozljeda smanjila se za 20-ak posto, ali još imaju velik udjel u uzrocima smrti, posebno u srednje i slabo razvijenim zemljama.
Prevencija
Da je moguće poboljšanje situacije prevencijom, pokazuju razvijene zemlje u kojima su ozljede kao uzrok smrtnosti ipak u padu. Procjena je istraživanja "Globalno opterećenje bolestima" da će, primjerice, cestovne prometne nesreće 2040. na listi uzroka mortaliteta pasti s 10. na 12. mjesto, ali da će samoubojstva doći sa 16. na 14. mjesto.
U Europi ozljede imaju 5,53% udjela u godišnjoj smrtnosti. Vodeći su uzrok smrti u dobnoj skupini od 5 do 49 godina, izvještava Europski ured SZO-a. Bilježe se velike razlike u Europi u stopama smrtnosti od prometnih nesreća pa tako razvijenije zemlje imaju triput veću stopu smrtnosti od slabije razvijenih. Hrvatska ima stopu od 7,95 umrlih na 100.000 stanovnika i nalazi se ispod prosjeka europske regije (7,4).