U krugu tvornice za preradu plastike Drava International u Brijestu u utorak u 8 sati započeo je očevid velikog požara koji je prije šest dana izbio na otvorenom skladištu plastike i izazvao pravu ekološku katastrofu na području Osijeka i južnog dijela Osječko-baranjske županije.
Kako su izvijestili iz PU osječko-baranjske, očevidom rukovodi zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Osijeku, a uz očevidnu ekipu PU, u njemu će sudjelovati vještaci Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ‘‘Ivan Vučetić‘‘ iz Zagreba, inspektori zaštite od požara i drugi. Priča se sada seli na kriminalističko istraživanje ove katastrofe koja se dogodila u tvrtki koja zapošljava više od 500 radnika i koji već šest dana ne rade.
No, osim otkrivanja uzroka požara, ODO u Osijeku, policija i nadležne inspekcije tražit će i odgovore o drugim okolnostima koje su potencijalno dovele do ove velike nesreće, ali i zdravstvene ugroze za ljude i životinje, te potencijalne kontaminacije zemlje, biljaka i hrane. Istraživat će se je li bilo propusta u protupožarnim mjerama, ali i u načinu skladištenja otpada. Od toga je li u Dravi u trenutku požara bilo dopuštenih 20.000 tona otpada ili je ta količina premašena do toga je li otpad skladišten u skladu s uvjetima iz dozvole za rad koju je tvrtka dobila prošle godine od Osječko-baranjske županije.
Uvjeti odlaganja
Naime, jedan od uvjete iz te dozvole, a što stoji u priloženom Elaboratu gospodarenja otpadom, bio je da se plastika odlaže na vodonepropusnu podlogu, odnosno na beton ili asfalt. Prema riječima očevidaca ove katastrofe, dio bala plastike koje su izgorjele jest bio na betonskoj podlozi, no dobar dio je bio na goloj zemlji.
- Za dio u kojem je bilo središte požara pretpostavljamo da je bio na betonskoj podlozi, ali to se trenutno ne vidi, jer je sve prekriveno stvrdnutom plastikom. No, ovo okolo je skladišteno na zemlji, doznali smo od osobe koja je svakoga dana na požarištu. Ako je točno da je dio plastike odlagan na zemlji, onda je to po riječima Žarka Momčilovića, stalnog sudskog vještaka za promet i gospodarenje otpadom, izravno kršenje dozvole za rad.
- Nikakav otpad ne smije se odlagati na golo tlo, nego mora biti na površini s koje je moguće ocjeđivanje i prihvat tog ocjetka u separator. To je propust vlasnika, koji je trebala nadzirati inspekcija zaštite okoliša, pa je pravo pitanje što su oni radili. Jer, da su utvrdili ove nepravilnosti za protupožarce, a onda i za vatrogasce, tu ne bi uopće bilo posla. To nije nastalo preko noći. Oni su trebali prvi reagirati. Tamo je puna ledina plastike koja ne smije biti tako uskladištena, kazao je Momčilović. U navedenom Elaboratu jasno se navodi sljedeće:
‘‘Otpad koji se skladišti je neopasni i skladišti se na betonskoj vodonepropusnoj podlozi, a oborinske vode koje dolaze u doticaj s otpadom slijevaju se u internu kanalizaciju s pripadajućim separatorom, čime je onemogućeno istjecanje oborinske vode na tlo. Dio otpada se skladišti na otvorenom prostoru, baliran i u rasutom stanju. U rasutom stanju se skladišti neopasni inertan otpad velikog volumena na vodonepropusnu površinu. Podna površina je vodonepropusna, izrađena od betona koji je lako periv i otporan na djelovanje otpada,‘‘ stoji u dozvoli.
Iz Državnog inspektorata prošlog su nam tjedna odgovorili kako je inspekcija zaštite okoliša od 2019. godine do danas u Dravi obavila dva nadzora po službenoj dužnosti. Prvi put su našli onečišćenu lokaciju i naložili njezinu sanaciju, što je i učinjeno. Drugi put, u nadzoru prekograničnog prometa pošiljki otpada nisu utvrdili nepravilnosti. Dodali su i kako nikada nisu zaprimili niti jednu prijavu za ovu tvrtku. Na dodatni upit o potencijalno nepropisnom skladištenju otpada odgovorili su kako će ‘‘obaviti inspekcijski nadzor odmah po lokaliziranju požara sa strane nadležnih službi. Tek po okončanju inspekcijskog nadzora bit ćemo u mogućnosti iznositi više detalja‘‘. Momčilović se, pak, pita kako je moguće da nisu obavljani izvanredni inspekcijski nadzori.
Prerijetki nadzori
- Inspekcije redovno odlaze u izvanredne nadzore restorana i kafića, a ovdje, gdje bi se također trebalo češće provjeravati, inspekcije idu samo po redovnom operativnom programu, što nema smisla. Da su češće nadzirali, mogla se izbjeći ovakva katastrofa, zaključio je sudski vještak.
Inače, vlasnik Drave Zvonko Bede u ponedjeljak je za N1 televiziju izjavio: "Ja ne kažem da je to bilo idealno sve, ali mi smo napravili novu halu od 10.000 kvadrata sa 7000 kvadrata asfaltirane piste i gdje smo to što je bilo tamo sirovine htjeli prebaciti u tu halu. Nismo mi divljaci, mi to sve želimo srediti."
Iz Drave International jučer su se oglasili priopćenjem u kojem ponovo ističu da su žrtve podmetanja požara te pozivaju nadležne institucije da što prije provedu istragu kako bi se utvrdile činjenice te zaustavile brojne neistine koje sada kolaju javnim prostorom.
‘‘U trenutku izbijanja požara u tvrtki je na skladištu bilo ukupno 17.800 tona otpadne i prerađene plastike, odnosno sirovine za daljnju proizvodnju. Važno je naglasiti da, suprotno informacijama koje kruže, otpad nije osiguran, što u konačnici predstavlja isključivu štetu za Dravu International. Sav materijal, dakle svu sirovinu koju recikliramo i pretvaramo u proizvode, kupujemo i plaćamo. Drava International nije smetlište niti deponij otpada već skladište sirovine i proizvodni pogon koji posluje sukladno svim hrvatskim i europskim propisima, te izdanim dozvolama,‘‘ navode iz tvrtke te napominju kako njihovo poslovanje ‘‘redovito pregledavaju inspekcije kao i naši poslovni partneri iz Europe, koji provode redovite i nenajavljene audite.
"Svaki kamion i kilogram materijala koji se doveze se važe uz nadzor djelatnika Fonda za zaštitu okoliša, kao i svaka vreća materijala koji se preradi te se označava i prati,‘‘ ističu iz Drave.