‘ŽALIT ĆEMO SE!‘

Pada trećina najvažnijih odluka Povjerenstva, otkrivamo kome to najviše odgovara!

Ako se prihvati naš prijedlog, tada bi sve završilo na Vrhovnom sudu. Ako se ne prihvati – onda ništa - rekla je Nataša Novaković
 Cropix

Visoki upravni sud donio je pravomoćnu presudu koja će za posljedicu imati drastično smanjenje ovlasti Povjerenstva za sukob interesa. Ta presuda, koja je jučer objavljena na službenim stranicama Povjerenstva, odrazit će se na budući rad toga tijela, na dio postupaka koje ono trenutačno vodi, ali i na dio odluka koje je već donijelo.

Visoki upravni sud tom je presudom prihvatio žalbu Milana Bandića i ukinuo odluku Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa iz studenoga 2017. u kojoj je Povjerenstvo konstatiralo da se Bandić primanjem sudskog jamstva od 15 milijuna kuna od Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri doveo u odnos ovisnosti prema tom odvjetničkom društvu i time povrijedio načela savjesnog i odgovornog obnašanja dužnosti.

Preopćenita odredba

U obrazloženju ove dalekosežne presude Visoki upravni sud ističe da je odredba iz članka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa koja dužnosnike obvezuje da u obavljanju svog posla postupaju časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano - previše općenita pa sama po sebi ne može biti osnova za donošenje bilo kakve odluke Povjerenstva. To tijelo, ističe sud, može izreći mjeru samo u onim slučajevima kad dužnosnik povrijedi neki od zakonskih članaka za koji je propisana novčana kazna. Za kršenje načela zakon, naime, ne propisuje novčanu sankciju. U obrazloženju odluke Visoki upravni sud pozva se na stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci u slučaju Karamarko.

​Presuda Visokog upravnog suda kojom se ukida odluka Povjerenstva u slučaju Bandić ima dalekosežne posljedice i na sve ostale postupke koje Povjerenstvo vodi ili je vodilo protiv dužnosnika zbog povrede načela obnašanja dužnosti definiranih u članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Svi postupci koji su pokrenuti zbog povrede načela, a još nisu pravomoćno okončani, bit će obustavljeni. Slijedom najnovije presude u slučaju Bandić, Povjerenstvo ubuduće više neće moći pokretati postupke zbog povrede načela u obnašanju dužnosti. Zasad je nejasno što će se događati s odlukama o povredi načela koje je Povjerenstvo u prošlosti donijelo, a dužnosnici ih nisu osporavali pred sudom. Naime, samo dio dužnosnika odluke Povjerenstva osporava pred sudom.

Sve do odluke Ustavnog suda u slučaju Tomislava Karamarka upravni sudovi, kako prvostupanjski tako i Visoki upravni sud koji donosi pravomoćne presude u predmetima sukoba interesa, odbijali su žalbe dužnosnika i potvrđivali odluke Povjerenstva o povredi načela u obnašanju dužnosti. Upravni sudovi, dakle, u tim odlukama Povjerenstva nisu vidjeli ništa sporno. Presuda u slučaju Bandić, međutim, pokazuje da je pod utjecajem odluke Ustavnog suda u slučaju Tomislava Kramarka Visoki upravni sud "skočio u vlastita usta" i promijenio svoja ranija pravna stajališta.

Nakon najnovije sudske odluke u slučaju Bandić past će u vodu neke od najzvučnijih odluka Povjerenstva i obustavit će se već pokrenuti postupci koji se odnose na povrede načela u obnašanju dužnosti.

Presuda u slučaju Bandić razveselit će Tomislava Karamarka jer se ukida odluka Povjerenstva zbog koje je morao napustiti Vladu i mjesto predsjednika HDZ-a. Razveselit će i premijera Plenkovića jer će pasti u vodu svi postupci koje je Povjerenstvo pokrenulo ili već provelo protiv njega, ministra financija Zdravka Marića i bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić. Ukinut će se i dvije već donesene odluke protiv premijera Plenkovića koje on pokušava osporiti na sudu. Ukinut će se i odluka Povjerenstva u slučaju Davora Bernardića koju je Povjerenstvo donijelo jer je dopustio da mu privatna poslovna škola Cotrugli plati stipendiju od 263.000 kuna za poslijediplomski studij. Past će i još nekoliko odluka Povjerenstva protiv Milana Bandića...

Slučaj Josipe Rimac

Navedenu presudu koja će drastično okljaštriti dosadašnje ovlasti i praksu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa donijelo je tročlano vijeće Visokog upravnog suda kojim predsjedava Senka Orlić Zaninović, a članice su mu Evelina Čolović Tomić i Inge Vezmar Barlek. Isto je sudsko vijeće 2020. poništilo i odluku Povjerenstva u slučaju kuće Josipe Rimac.

Povjerenstvo Bandiću mora platiti i 9375 kuna sudskih troškova. 

Novaković: Tražit ćemo od DORH-a da preispita presudu

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa će Državnom odvjetništvu (DORH) uputiti prijedlog za izvanredno preispitivanje presude Visokog upravnog suda koji je poništio odluku povjerenstva izrečenu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću kažnjenom zbog povrede načela djelovanja.

Čelnica povjerenstva Nataša Novaković rekla je novinarima da dok traje postupak o izvanrednom pravnom lijeku neće postupati "niti jednom radnjom" u predmetima koji se odnose na načela djelovanja zbog kojih je Visoki upravni sud poništio kaznu Bandiću.

Istaknula je također da su nakon odluke Ustavnog suda, na koju se Visoki upravni sud poziva u spornoj presudi, donesene dvije odluke Visokog upravnog suda koje imaju oprečna stajališta pa ne može tvrditi je li to generalni stav cijelog suda ili jednog sudskog vijeća.

Upozorila je da bi, ostane li ovakva situacija i nakon postupka povodom izvanrednog pravnog lijeka to bio veliki udarac za povjerenstvo i borbu protiv korupcije općenito.

Za slučaj Tomislava Kramarka Novaković je rekla da se nalazi na Upravnom sudu, dok će u odnosu na druge "predmete koji su u tijeku stati sa svim radnjama" i neće poduzimati ništa dok ne vide hoće li uspjeti inicirati postupak temeljem prijedloga DORH-u.

Bude li njihov prijedlog za preispitivanjem presude prihvaćen o svemu će odlučivati Vrhovni sud.

Novaković je novinarima objasnila da povjerenstvo od 2014. ima takvu praksu, ali se nakon sedam godina ona promijenila. "To je nešto što smo imali pravo, što je sud smatrao da imamo pravo. Mi u ovom trenutku to očito više nemamo", zaključila je Novaković.

Upitana vidi li tu odluku kao posljedicu političkog pritiska, Novaković je kazala kako se može reći da se stvara moguća percepcija da su promijenjene sudske prakse nakon što je to postalo sporno u političkim krugovima.

Upozorila je da će ovlasti povjerenstva biti znatno smanjene ako se tom tijelu onemogući da "utvrđuje ono što je možda osnova postupanja dužnosnika".

Osobno joj je, naglašava, nevjerojatno da netko može biti netransparentan i da ako pritom nije povrijedio zakon na neki drugi način "je to o.k.". (Hina)

Gong: Povjerenstvo ne smije biti uništeno

Gong je u utorak upozorio antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe GRECO da Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa u Hrvatskoj ne smije biti uništeno, naglasivši da bi to tijelo moglo ostati bez ključnih alata ako se preciznije ne definira odredba o povredi načela djelovanja.

Gong smatra kako je Povjerenstvo već dulje vrijeme na udaru vladajućih, a s obzirom na presudu Visokog upravnog suda moglo bi ostati i bez svojih ključnih alata, poput ovlasti odlučivanja o povredi načela djelovanja u obavljanju dužnosti.

Gong je zabrinut da će rad Povjerenstva, kao važnog antikorupcijskog tijela, praktički biti eutanazirano ako se u novom zakonu ne usvoje GRECO-ve preporuke, čime bi se sankcioniralo kršenje tih načela. GRECO smatra da je povreda načela djelovanja ključna odredba Zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Podsjećaju da je premijer Andrej Plenković počeo kritizirati rad predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković kada je počela propitivati njegovu ulogu u aferi Agrokor i istraživati putovanje HDZ-ovih članova Vladinim zrakoplovom u Helsinki.

"Čak joj je poručio s konferencije za medije u zgradi Vlade da joj je sve 'nacrtao' i da neće slati traženu dokumentaciju. Potom ju je u jednom drugom slučaju prozvao za sukob interesa i zatražio njezino izuzeće, ustvrdivši da se treba preispitati ima li to tijelo ovlasti odlučivati o kršenju načela obnašanja dužnosti", ističe Gong.

U ožujku 2020. godine, usred lockdowna, Upravni sud odgodio je sva ročišta osim onih na kojima se prosuđivalo o premijerovim žalbama na odluke Povjerenstva. Dvije prvostupanjske presude Upravnog suda dale su za pravo Plenkoviću te su odluke Povjerenstva poništene.

Gong napominje da je rezanju ovlasti Povjerenstva prethodila odluka Ustavnog suda iz srpnja 2019. godine, kada je tužbu sudu podnio bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

"Sada je odluka Povjerenstva osporena prvi put i pravomoćno, jer je Visoki upravni sud, u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, zaključilo da je Povjerenstvo krivo protumačilo svoje ovlasti. Ova odluka je presedan i zbog toga što je Visoki upravni sud do sada presuđivao upravo suprotno - da Povjerenstvo ima pravo prozvati dužnosnika za povredu načela djelovanja", upozorava Gong.

Tom presudom Povjerenstvo je ostalo bez najbitnijeg dijela svojih ovlasti - odlučivanja o kršenju načela obnašanja dužnosti, a isto se može očekivati i u nizu drugih slučajeva, od premijera Plenkovića, bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić i aktualnog ministra financija Zdravka Marića do bivšeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića.

Gong naglašava da treba preciznije definirati odredbe o povredi načela djelovanja, kao vrijednog instrumenta u borbi protiv korupcije, u suprotnom će ta važna neovisna institucija postati obezvrijeđena, a time bezopasna i nepotrebna.

"Ne uvrsti li Vlada GRECO-ovu preporuku u novi zakon, posve je jasno da je odlučila uništiti Povjerenstvo", poručuje Gong. (Hina)

Visoki upravni sud RH: Mediji insinuiraju mogući utjecaj politike na rad Suda

Dva dana nakon objave teksta novinarke Jutarnjeg lista Slavice Lukić o pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom se drastično smanjuju ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Visoki upravni sud Republike Hrvatske oglasio se priopćenjem, a reakciju prenosimo u cjelosti:

Potaknuti različitim informacijama iznesenim u medijima posljednjih dana, vezano uz presudu ovog Suda poslovni broj: Usž-2745/18-5 od 10. prosinca 2020., a radi korektnog i cjelovitog izvještavanja javnosti priopćujemo kako slijedi:

Presuda je donesena nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom broj: U-III-673/2018 od 2. srpnja 2019., ukinuo: presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-227/17-3 od 30. studenoga 2017. i presudu Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl-2360/16-9 od 26. rujna 2016. te je predmet vratio Upravnom sudu u Zagrebu na ponovni postupak (u predmetu tužitelja Tomislava Karamarka). U toj odluci Ustavni sud Republike Hrvatske je iznio načelna stajališta o primjeni članka 5. Zakona o sprečavanju sukoba interesa (Narodne novine, broj: 26/11., 12/12., 126/12., 48/13. – pročišćeni tekst i 57/15.).

U presudi su u potpunosti poštovana iznesena načelna pravna stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske o primjeni Zakona. Sukladno članku 31. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst) odluke i rješenja Ustavnog suda su obvezatni i dužna ih je poštovati svaka fizička i pravna osoba. Stoga su neosnovani svi komentari o bezrazložnoj promjeni ranije sudske prakse.

Upravni sudovi i Visoki upravni sud Republike Hrvatske nadležni su ocjenjivati zakonitost odluka Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Republike Hrvatske, pri čemu, na temelju članka 2. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda RH i 29/17.) osiguravaju zakonitost, ali i pružaju sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela.

U nekim medijima se tendenciozno insinuira mogući utjecaj politike na rad Suda što dovodi u pitanje nepristranost sudaca u odlučivanju i čini nedopustiv pritisak na neovisnost rada sudaca te se ujedno dovodi u pitanje i sudačka bezuvjetna opredijeljenost borbi protiv svih oblika korupcije. S tim u vezi smatramo potrebnim istaknuti da borba protiv korupcije ne znači da sudovi moraju nekritički i bezuvjetno ocijeniti zakonitima sve odluke Povjerenstva, jer bi to učinilo besmislenom naprijed navedenu ulogu upravnih sudova u kontroli zakonitosti odluka koje donose javnopravna tijela. (Jutarnji.hr)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. ožujak 2021 20:53