SJEDNICA VLADE

Paket zakona iz porezne reforme ide na drugo čitanje, Markov trg postaje štićeni prostor

Predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope toga poreza s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto
Sjednica Vlade
 Goran Mehkek/Cropix

Vlada je u četvrtak u drugo saborsko čitanje uputila paket zakonskih prijedloga iz petog kruga porezne reforme, uz koji je sada predložila i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica kojima se regulira povećanje udjela tih jedinica u raspodjeli poreza na dohodak, dok fond za izravnanje na sebe preuzima država.

Nakon što su jučer saborsku potporu u prvom čitanju dobila četiri zakona iz paketa porezne reforme - izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom, oni su s današnje sjednice Vlade upućeni u drugo čitanje, a u hitnu proceduru idu izmjene Zakona o o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Naime, predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope toga poreza s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod.

No, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i danas je ponovio kako ukupni trošak predloženih izmjena poreza na dohodak od dvije milijarde kuna odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica.

A tim se zakonskim izmjenama povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak - općina i gradova sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto.

Po novome se iz raspodjele ukida i udio za fond izravnanje od 17 posto te se precizira da se ta sredstva osiguravaju u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva financija.

"Do sada su fond za izravnanje punile sve lokalne jedinice, a ta su sredstava išla gospodarski slabije razvijenim jedinicama. Fond izravnanja i dalje ostaje, ali ga sada više neće puniti svi gradovi i općine nego državni proračun. Kompletna težina ovog zakona se prebacuje na državni proračun", objasnio je Marić.

Smanjenje stopa poreza na dohodak

Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno.

No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te "kaznene stope", sa 54 na 60 posto.

Naime, sada se na tzv. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oporezuje povećanjem više porezne stope od 36 posto za 50 posto, što znači da je ta stopa sada 54 posto, dok bi od početka iduće godine viša stopa, koja će biti 30 posto, uvećala za sto posto pa bi u konačnici ta "kaznena stopa" iznosila 60 posto.

Novina je i da se iz Zakona briše odredba kojom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propiše što se smatra znatnim odstupanjima između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, s obzirom da je, objasnio je ministar, praćenje stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja uređeno Općim poreznim zakonom.

Regulira se i porezno oslobođenje primitaka digitalnih nomada

Uz to, kao novinu u odnosu na prvo čitanje ministar financija naveo je reguliranje poreznog oslobođenje za primitke digitalnih nomada.

Naime, novim se Zakonom o strancima uvodi pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području naše zemlje. Kako se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predloženim bi se izmjenama propisalo porezno oslobođenje za primitke koje će porezni nomadi ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, istaknuo je Marić.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto.

S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši).

Izmjene predviđaju i povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita. Bankama bi se, naime, kao porezno priznati rashod priznao iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama, iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

"Ova mjera trebala bi biti od velike koristi za fizičke i pravne osobe koje zapadnu u određene poteškoće servisiranja obveza", poručio je ministar Marić.

U odnosu na prvo čitanje prijedlogom za drugo je proširen opseg primjene pravila vezenih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima.

Predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se se direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. godine plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura (1.125 kuna).

U cilju olakšavanje poslovanja predlaže se podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna.

Vlada je u drugo čitanje uputila i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koje predviđaju da se blagajnički maksimum više ne propisuje samim zakonom, već bi to pravilnikom propisao ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Prostor Markovog trga postaje štićenim prostorom

Vlada je na sjednici u četvrtak dopunila Uredbu o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja kojom je prostor Markovog trga određen kao štićeni prostor prve kategorije.

Dopuna uredbe uslijedila je nakon što je od 12. listopada, i napada vatrenim oružjem na Markovom trgu, na prostoru ispred Hrvatskog sabora i Vlade privremeno ograničen pristup i kretanje tim dijelom grada, a radi sprječavanja pristupa osoba i vozila koje mogu predstavljati sigurnosnu ugrozu te otklanjanja opasnosti za štićene osobe i građane.

Dopunom uredbe se kao štićeni prostor I. kategorije određuje prostor u neposrednom okruženju sjedišta Hrvatskog sabora i Vlade i to - 1.2 metra od vanjskog ruba zgrade Sabora sa sjeverne, istočne i južne strane, 1.2 metra od vanjskog ruba Banskih dvora sa sjeverne i zapadne strane, prostor Trga sv. Marka između istočne strane Banskih dvora, zapadne strane zgrade Sabora te sjevernog i južnog kolnika na Trgu sv. Marka, Freudenreichova ulica i dio južnog kolnika Trga sv. Marka od Freudenreichove ulice do Ćirilometodske ulice.

"Ovom dopunom, odnosno određivanjem tog prostora štićenim stvorio bi se pravni temelj za trajnije provođenje mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba i objekata te primjenu elemenata sustava tehničke zaštite i kontrole pristupa, čime bi se smanjila mogućnost izravnog pristupa i ugrožavanja sigurnosti, kako osoba tako i objekata", objasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Pri tome se ni u kom slučaju neće ograničiti pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, u skladu s Ustavom i Zakonom o javnom okupljanju, istaknuo je.

"Pristup i kretanje i dalje bi bio omogućen svim osobama kojima je to nužno - zaposlenicima, dužnosnicima, zastupnicima, sucima Ustavnoga suda, osobama koje stanuju u zoni ograničenog pristupa, vjernicima koji posjećuju Crkvu sv. Marka, osobama s poteškoćama u kretanju te sudionicima mirnih okupljanja i javnih prosvjeda", rekao je.

Temeljem dopune Uredbe, opseg i vrstu mjera osiguranja i zaštite određuje nadležna ustrojstvena jedinica MUP-a, na temelju procjene razine ugroženosti, sigurnosnih prosudbi sigurnosno-obavještajnih agencija te podataka i informacija drugih državnih tijela.

Regulacija prometa na području Gornjeg grada neće se mijenjati za vozila javnog prijevoza i vozila građana.

U drugo čitanje zakoni o likvidaciji i sanaciji banaka te osiguranju depozita

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge četiri zakona iz područja sustava osiguranja depozita, likvidacije i sanacije kreditnih institucija, kao i sanacije investicijskih društava, a većim dijelom je riječ o usklađenju s direktivama i propisima EU-a.

Prijedlozima izmjena i dopuna zakona o kreditnim institucijama, kao i zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava usklađuje se nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno paketom mjera za smanjenje rizika, izvijestio je potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Predloženim izmjenama Hrvatska narodna banka (HNB) preuzme ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.

Naime, do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i investicijska društva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

To je posljedično dovelo i do potrebe izmjena i samog zakona o sustavu osiguranju depozita, kao i zakona o DAB-u. S obzirom da sanacija više neće biti u njihovom djelokrugu, promijeniti će se i sam naziv agencije, pa će DAB od sada biti Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

Skratiti trajanje stečajnog postupka kreditnih institucija

Također, s obzirom na duljinu trajanja stečajnih postupaka, odnosno presporo unovčenje propale kreditne imovine, a koje zbog svoje financijske specifičnosti značajno gubi vrijednost protekom vremena, poželjno je urediti poseban pravni okvir kojim se obuhvaća stečaj i prisilna likvidacija kreditnih institucija, naveo je Marić.

Istaknuo je da propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom.

Cilj predloženog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija je skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta s ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.

Ministar financija ocijenio je da je rasprava o predloženim zakonima u prvom čitanju u Hrvatskom saboru prošla vrlo dobro, posebno prijedloga zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, s obzirom na dosadašnja iskustva.

Naime, prosječno vrijeme trajanja tih likvidacijskih procesa dosezali su i više od deset godina, a u šest kreditnih institucija ti procesi još nisu okončani, podsjetio je Marić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. veljača 2023 12:41