Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Ivan Paladina bio je gost emisije 'Točka na jedan' N1 televizije gdje je govorio o obnovi.
Na upit koliko svog radnog vremena potroši samo na obnovu, a koliko na ostala pitanja iz resora, Paladina je rekao kako polovicu tjedna, pa čak ili više potroši na obnovu.
"Bilo bi dobro kad bi tjedan trajao duže, pa bih mogao potrošiti više, ali ne mogu zanemariti druge obveze ovog dosta širokog resora", rekao je Paladina.
Od zagrebačkog potresa prošla su 833 dana. Na zamolbu voditeljice Nataše Božić komentirao je vlastitu izjavu da nijedna država u Europi nije toliko financijski angažirana po pitanju obnove kao Hrvatska.
"Nisam stekao dojam da je izjava stekla tolike kontroverze. Moramo sagledati cjelinu. Koliko god se fokusiram na dio posla koji ja radim, vratimo se malo na početak priče. Odavno nije bilo takvih šteta i tako velikog broja oštećenih objekata negdje u Europi u jeku pandemije, kada je to značajno otežavalo komunikaciju. Što sam ja zapravo htio reći? Uzevši u obzir tako velike štete i tako veliki posao i uspoređujući ih sa sličnim situacijama, većina obnova u Europi provodi se tako da država ni približno organizacijski ne preuzima na sebe obnovu, nego samo u financijskom smislu što je opet u puno manjoj mjeri nego što čini Hrvatska", rekao je ministar.
"Za nešto više od 3000 objekata je provedena nekonstrukcijska obnova na području Banije, jedan manji dio je novčana pomoć. Prije tri mjeseca kad sam preuzeo resor, imali smo nekoliko gradilišta, sad ih imamo 40-50", rekao je Paladina, dodavši da se radi na tome da se ispuni cilj da do kraja ljeta budu na 200 i više gradilišta.
Poručio je da treba veći naglasak dati na samoobnovu.
"Apsolutno mislim da trebamo veći naglasak dati na samoobnovu. To ni u kojem slučaju ne treba tumačiti da se država izvlači iz organizirane obnove, to je apsolutno suprotno", rekao je Paladina.
Na upit koliko se čeka na novac nakon samoobnove, Paladina je rekao da je u nekim slučajevima bilo potrebno i do 6 mjeseci. Priznao je kako je na ljude takav dugi rok djeluje demotivirajuće, kao i da se radi na tome da se taj proces ubrza.
Spomenuvši da je bivši potpredsjednik Vlade Boris Milošević govorio o 500 gradilišta do kraja godine, novinarka je svoga sugovornika pitala zašto je dinamika ipak usporena.
"Svakodnevnom komunikacijom to je ubrzavanje dosadašnjih lokacija koje su bile pripremljene, a onda ćemo krajem ljeta i početkom jeseni imati potpuno drugačije provedene neke stvari. Tada očekujem da ćemo što se tiče područja Fonda već provesti dio i provoditi dio nabava u paketima, a ne pojedinačno i onda, u mjesecima koji će nakon toga dolaziti, uvjeren sam da će brojke još više rasti", rekao je Paladina.
Na upit koliko misli da će cijene radova i materijala sada porasti, nakon velikog poskupljenja građevinskog materijala, Paladina je rekao da ne bi špekulirao o postocima. "Ono što primjećujem i čujem s građevinskog tržišta, cijene su porasle 20-30 posto u globalu. Za neke materijale značajno više", rekao je Paladina.
Koliko će ljudi do zime biti u kućama?
Govoreći o tome kada bi se građani Banije iz kontejnera mogli vratiti u svoje kuće, Paladina je rekao da je do kraja osmog mjeseca realno za očekivati da se stotinjak objekata počne graditi, a za njih je sigurno da budu gotovi do zime, jer gradnja zamjenskih objekata traje oko četiri mjeseca.
"Nije započela konstrukcijska obnova na području Sisačko-moslavačke županije, a s obzirom da je ugovoreno 900 objekata, a državni ured dobio 700 i nešto odluka, nema prepreke da Središnji državni ured započne s projektiranjem i da dio projekata bude izrađen do početka jeseni. Za dio tih objekata je i čak izvođenje kraće od zamjenskih objekata, tako da tu može biti još nešto završenih objekata do kraja godine", rekao je Paladina.
Dodao je da je u ovom trenutku oko pet tisuća ljudi još uvijek u kontejnerima. "Bio bih nezadovoljan kad u ovom roku 200 do 300 ljudi ne bi bilo u svojim domovima", rekao je Paladina.
Objasnio je i zašto su neki objekti prvo dobili crvene naljepnice, a onda su im one zamijenjene u žute.
"Moramo znati i to da naša inženjerska struka nije imala iskustva s potresima. Kad inženjer u desetak minuta mora dati nalaz o sigurnosti, naravno da je potpuno ljudski da je neki objekt obilježio crvenom naljepnicom, a naknadno se utvrdi da je konstrukcijska obnova moguća", rekao je Paladina.
Govoreći o trošenju novca iz Fonda solidarnosti, Paladina je rekao da se može očekivati da će Hrvatska iskoristiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju i da nećemo morati vratiti ništa.
Komentirao je i natječaj za energetsku obnovu kuća, koji je brzo razgrabljen, kazavši da najbrži prst moguće nije najbolji način, ali da u ministarstvu nemaju kapaciteta za provođenje natječaja drugačije.
Odgovorio je i na brojne kritike koje ga prate od samoga početka stupanja na funkciju.
"Da išta sporno ima u mom poslovanju, ja više ne bih bio ministar", rekao je Paladina, dodavši da u njegovu dosadašnjem poslovanju nije napravio ništa krivo.