Čak 63 bolnice i 49 domova zdravlja konstanta su hrvatskog zdravstvenog sustava koju nijedan ministar nije niti taknuo premda baš u tome leže rješenja za mnoge probleme, uključujući i financijske.
Umjesto “velikog spremanja” uglavnom se traži više novca, privatizacija se financira javnim sredstvima, a sve to čini sustav manje dostupnim i nekvalitetnijim. No to se ministri, uključujući i aktualnog Milana Kujundžića, ne usude taknuti, što u konačnici vodi u potop poglavito primarnu zdravstvenu zaštitu koja je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dodatno “eutanazirana”.
Stoga ne čudi da većina lokalnih samouprava trenutno “ne zna što bi” jer je 30. lipnja krajnji rok provedbe zakona, pa se analizira postojeće stanje i pokušava “smanjiti šteta”. U najvećoj su nevolji domovi zdravlja, osobito u županijama koje ih, u odnosu na broj stanovnika, imaju previše a premalo liječnika.
Na vrhu “ljestvice” najbrojnijih su Karlovačka sa šest i Dubrovačko-neretvanska županija s pet domova zdravlja premda svaka ima tek malo više od 120.000 stanovnika. Naime, kad bi se primijenio jednak kriterij, Zagreb bi imao čak 36 umjesto postojeća tri doma zdravlja. I Splitsko-dalmatinska županija trebala bi prema tom kriteriju imati barem 12 umjesto jednog postojećeg doma zdravlja.
Iseljavanje
- Da, karlovačka županija ima šest domova zdravlja, i to dulje vrijeme jer se vjerovalo da tako možemo sačuvati neka područja od iseljavanja. Naime, na takvim područjima ne žele raditi koncesionari, nego samo domski liječnici, a kako je donedavni Zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućavao da domovi zdravlja nemaju nijednog privatnika, to se smatralo dobrim rješenjem. No ipak smo nakon što sam postao župan bili krenuli s analizom opravdanosti postojanja šest domova zdravlja u našoj županiji i baš kad smo bili pri kraju, ‘pogodio’ nas je novi zakon koji prisiljava lokalnu samoupravu na 75-postotnu privatizaciju. To je neminovno put u gubitke koje ne bismo mogli podnijeti”, kaže karlovački župan Damir Jelić, koji se baš kao i većina lokalne samouprave u Hrvatskoj ne slaže s novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti prema kojem bi se privatiziralo tri četvrtine ordinacija domova zdravlja.
Župan dodaje da će se tek vidjeti trebaju li opstati domovi zdravlja u Karlovcu, Ogulinu, Vojniću, Dugoj Resi, Slunju i Ozlju, ali naglašava da nikako ne mogu dopustiti da domovi zdravlja stvaraju gubitke samo zato što netko vjeruje da je privatizacija najprimjerenije rješenje.
Za župana je, kaže, važna ne samo “matematika”, već i nacionalni interes, a to znači da dom zdravlja kao stožerna zdravstvena ustanova mora osigurati skrb na cijelom teritoriju, a ne samo tamo gdje se “isplati” privatnicima.
Župan Jelić smatra da ustraje li se na trenutačnom zakonskom rješenju, kojem se ova županija suprotstavljala i u stranačkim raspravama, neće preostati ništa dugo do naplatiti privatnim ordinacijama tržišnu cijenu za prostor, a to znači 70 kuna po četvornome metru. Drugim riječima, to bi značio da bi liječnici privatnici plaćali mjesečno oko 6000 kuna za najam, čemu se oni protive i prijete da će “otići u vlastite prostore”.
No, nije to problem samo županija s velikim brojem domova zdravlja.
Ni grad Zagreb koji nema previše domova zdravlja, odnosno ima samo tri - Centar, Istok i Zapad, ne pristaje na zakonsko rješenje prema kojem bi u “vlasništvu” domova ostalo samo 25 posto ordinacija jer bi ih to odvelo u propast, odnosno milijunske gubitke.
Golemi gubitak
- Imamo, primjerice, 452 tima u obiteljskoj medicini od kojih je 46 posto trenutačno u koncesiji (privatnici). Prema novom zakonu, više od pola mogli bi postati privatnici, a to znači da domovi zdravlja godišnje od HZZO-a gube 200.000 kuna po svakom privatiziranom timu. Lako je izračunati da bi gubitak po toj osnovi bio više od 4 milijuna kuna. Mi to ne možemo dozvoliti jer čak i kad bi najam prostora bio tržišni, ne bi se mogao nadoknaditi taj gubitak - objašnjava dr. Vjekoslav Jeleč, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo.
Dodaje kako činjenica da većina županija nije uspjela provesti nove zakonske odredbe potvrđuje da su neprovedive, a da se istodobno ne naruši sustav javnog zdravstva. Također naglašava da domovi zdravlja moraju imati sredstva kojima se mogu obnavljati, osigurati zdravstvenu skrb i na područjima na kojima to nije isplativo, kao i za one koji samo borave u Zagrebu, primjerice dok su na studiju.
Očito je puno problema koje bi u funkcioniranju domova zdravlja trebalo riješiti prije privatizacije koja je puštena “na velika vrata”, a koja su većim dijelom “zalupljena ispred nosa”. Umjesto toga nerijetko se čuje vapaj aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića, “dajte mi više novca da održim ovo što imamo!” kojim brani svoj grijeh nečinjenja za bolju organizaciji sustava tijekom cijelog mandata.
Dapače, i ono malo kakve-takve organizacije uspio je lošim zakonskim prijedlozima doslovno dotući. Zakon o zdravstvenoj zaštiti umjesto jačanja domova zdravlja otvara put u njihovo urušavanje i gubitke zbog nekontrolirane privatizacije ordinacija primarne zdravstvene zaštite.
No čini se da većina županija ne želi provesti zakon i dovesti domove zdravlja na prosjački štap. Dok se ne riješi ovaj prijepor, nema govora o smanjenju broja domova zdravlja ne samo u Karlovačkoj ili Dubrovačko-neretvanskoj županiji, odnosno općenito novom načinu njihova funkcioniranja koji bi osigurao kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu, a nerijetko i jeftiniju.
Istina, neke informacije i Ministarstva zdravstva govore da bi argumentacija lokalnih samouprava protiv Zakona mogla rezultirati i njegovim skorim promjenama.
Kujundžić: Ne bojim se za svoju poziciju u Vladi, reforme u zdravstvu idu dalje
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u subotu kako nema razloga strahovati za svoju poziciju u Vladi, te poručio kako se od reforme primarne zdravstvene zaštite neće odustati.
Odgovarajući na pitanja novinara boji li se za svoju poziciju nakon što je HNS, HDZ-ov strateški partner u Vladi, najavio da će zatražiti odlazak ministra uprave Lovre Kuščevića ali i potencijalnu rekonstrukciju cijele vlade, koja bi podrazumijevala i njegov odlazak, ministar Kujundžić je uzvratio kako razloga za strah nema, prvenstveno zahvaljujući rezultatima koje ima iza sebe u korist hrvatskih pacijenata i zdravstvenog sustava.
- S druge strane, ja sam čovjek koji je i jučer operirao u bolnici. Ja nisam karijerni političar i ne živim od politike - rekao je ministar.
Na novinarsko pitanje misli li da će premijer Andrej Plenković htjeti sačuvati i koaliciju s HNS-om i ministra Kuščevića, Kujundžić je kazao kako se rekonstrukcijom ne bavi, a da jedno može sigurno reći, "da premijer, barem do sad, nikada nije prihvaćao ultimatume".
Ministar je s novinarima razgovarao prilikom održavanja konstituirajuće sjednice Skupštine Hrvatske liječničke komore u Zagrebu, a kao jedno od pitanja nametnuo se novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa ukidanje tzv. nasljeđivanja ordinacija liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i njihovog prepuštanja u ruke koncesionarima, a za koji mnogi tvrde kako je neprovediv, te strahuju da će se sustav urušiti.
Kujundžić je upozorio kako tu nije riječ o privatizaciji, već "uređivanju" sustava, "a to znači da sada i oni koju su 'privatnici' trebaju dežurati, a do sada nisu dežurali". Ukoliko to ne budu htjeli – izgubit će ugovor s HZZO-om, dodao je.
- Dakle ovaj zakon uređuje bolju hitnu službu i bolje participiranje svih dionika. Zakon je stupio na snagu prije negdje pet mjeseci. On uređuje sustav, tako da odustajanja nema i bit će bolje nego je bilo do sada - rekao je ministar.
Napomenuo je kako je organiziranje zdravstvene zaštite odgovornost na razini županije, koja bira upravna vijeća, postavlja ravnatelje, te je odgovorna za financijsko poslovanje. U tom smislu, pitanje na koji će se način organizirati zdravstvena zaštita, te hoće li u jednoj županiji biti pet ili deset domova zdravlja ili će biti samo jedan, ingerencija je također župana, odnosno, županijskih skupština.
- Ono za što se svi zalažemo u Hrvatskoj je decentralizacija koja je, barem kad je riječ o sustavu zdravstva, zakonski maksimalno predviđena - napomenuo je ministar.
Komentirajući dokidanje sustava stažiranja za svršene studente medicine, koji tako od 1. srpnja kreću "s fakulteta na posao", Kujundžić je istaknuo kako je riječ o sistemu koji je je Hrvatska ispregovarala prije sedam ili osam godina, te od kojeg se stoga nije moglo odustati, a u međuvremenu su sva četiri medicinska fakulteta u zemlji svoje programe prilagodila za bolju praktičnu edukaciju studenata.
- S druge strane, sada ti ljudi ne ulaze u sustav raditi bez nadzora, odnosno, bez mentora. Ili će isti dan dobiti posao kao specijalizanti, moći će se javiti na natječaj, ili će raditi pod nadzorom mentora. Dakle, sustav smo i sada riješili, a opet u korist hrvatskih liječnika - pojasnio je ministar.
Također je istaknuo kako među 26 tisuća građana koji su se do sada "vratili" u Hrvatsku ima i značajan broj liječnika, te izrazio nadu u poboljšanje trenda.
- Problem zdravstvenog sustava nije problem jedne administracije, to je problem cijele nacije. I na tome tragu moramo razgovarati argumentima: da li je on održiv, sa 750 eura po glavi stanovnika, u smislu da je jednako dobar kao njemački, švicarski ili francuski, gdje u prosjeku izdvajaju pet tisuća eura po glavi stanovnika? O tome trebamo razgovarati, ali ne na razini politikanstva, nego na razini argumenata i svi zajedno kao nacija učiniti ga održivim i kvalitetnim - poručio je ministar Kujundžić. (Hina)