Ako kriza u vladajućoj koaliciji izazvana zahtjevom školskih sindikata da im se podigne osnovica za plaće rezultira prijevremenim izborima, to znači da bismo krajem ove i početkom iduće godine imali dvoje izbore - za predsjednika države i parlamentarne. Postavlja se pitanje mogu li se ti izbori održati istodobno i može li zemlja funkcionirati tako da gotovo istodobno ostane bez Sabora, ima tehničku Vladu i predsjednicu države.
Stvar je u tome što Vlada raspisuje izbore za predsjednika, a predsjednik za zastupnike. Nadalje, izbori za predsjednika države odvijaju se u dva kruga (osim ako netko od kandidata već u prvome ne dobije podršku više od polovice birača, što je praktično nemoguće), a cijela je država jedna izborna jedinica.
Parlamentarni izbori daleko su kompliciraniji. Saborski zastupnici biraju se u 12 izbornih jedinica, od čega ih je deset u okvirima granica Hrvatske, 11. je za dijasporu, a 12. je manjinska. Prema D’Hondtovoj metodi, u svakoj se izbornoj jedinici bira 14 zastupnika.
Povjerenstva
Usto, birački odbori za parlamentarne izbore sastavljeni su od predstavnika političkih stranaka, a za predsjedničke ih čine nestranačke osobe. SDP je predlagao da se i za izbore za predsjednika sastavljaju od predstavnika stranaka, no Vlada je nedavno taj prijedlog odbila, što znači da od toga sigurno neće biti ništa.
U Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) naglašavaju da se izbori uz to razlikuju i u odnosu na vrste i sastav izbornih povjerenstava. - Ako bi se izbori za predsjednika Republike i izbori zastupnika u Sabor održali istovremeno, to bi, primjerice, značilo da bi se za njihovu provedbu morala istovremeno imenovati ukupno 1124 izborna povjerenstva, 11.288 članova izbornih povjerenstava i odrediti 13.297 biračkih mjesta, odnosno imenovati približno 107.570 članova biračkih odbora - kažu u DIP-u.
Uz sve to, u DIP-u navode da se glasanje na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava na izborima za predsjednika održava jedan dan, a na izborima za Sabor dva dana.
Predsjednik DIP-a Đuro Sessa kaže da bi istovremeno održavanje izbora za zastupnike i predsjednika države bilo tehnički iznimno komplicirano, te da je veliko pitanje bi li se mogao jamčiti dostignuti standard u provedbi izbora.
“Uzimajući sve u obzir, a posebno da bi se navedeni izbori morali održati pred različitim izbornim tijelima, dakle pred različitim izbornim povjerenstvima, različitim biračkim odborima te u odvojenim prostorijama u kojima bi se trebalo provesti glasovanje za navedene izbore, isto bi onemogućilo kvalitetno provođenje izbora sukladno dosadašnjim standardima provedbe izbora”, zaključuje se u odgovoru DIP-a koji je potpisala Branka Ćorić, savjetnica za pravna pitanja.
Uz tehničke probleme na koje su ukazali u DIP-u treba uzeti u obzir i to da predsjednik države ima aktivnu ulogu u formiranju buduće Vlade, od toga da poziva Sabor na prvo zasjedanje, provodi konzultacije i imenuje mandatara, odlučuje hoće li mu produljiti rok za sastav Vlade (ako nema jasne većine i to bude potrebno), u slučaju njegova neuspjeha imenuje drugog mandatara i u konačnici, ako se ne uspije formirati Vlada, imenuje tehničku Vladu i raspisuje nove izbore. A sve bi te poslove trebala obavljati predsjednica kojoj istječe mandat i u kampanji je za novi.
Jedno tijelo
Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, dr. Sanja Barić, kaže da je moguće istovremeno održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora. - To nije najpoželjnija situacija jer bi bilo dobro imati jedno državno tijelo s punim legitimitetom - kaže dr. Barić napominjući kako ne vidi razlog da se izbori ne provedu isti dan. - To ne bi bilo idealno, ali razmak od nekoliko tjedana između jednih i drugih ne bi značio nikakvu bitnu razliku - zaključila je ustavna stručnjakinja.
Kada bi se išlo na prijevremene izbore za saborske zastpnike i vezalo ih se uz predsjedničke, prvi datum u kojem bi se mogli održati je 22. prosinca ove godine, a najkasniji 19. siječnja 2020. Ovi datumi proizlaze iz činjenice da predsjednici Grabar-Kitarović mandat istječe 19. veljače 2020., a Vlada mora izbore za predsjednika raspisati najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka njenog mandata. U tome slučaju Sabor bi se morao raspustiti najkasnije za mjesec dana jer prema Zakonu o izboru zastupnika od raspisivanja do održavanja parlamentarnih izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Istodobni izbori
- moralo bi se imenovati 1124 izborna povjerenstva
- izborna povjerenstva trebala bi imati 11.288 članova
- moralo bi se odrediti 13.297 biračkih mjesta
- moralo bi se imenovati približno 107.570 članova biračkih odbora
Izbori za predsjednika RH
- Postoje općinska i gradska izborna povjerenstva koja imaju 6 članova, od kojih ni jedan ne smije biti član niti jedne političke stranke. Članovi se imenuju iz reda diplomiranih pravnika. Kod predsjedničkih izbora izborna povjerenstva nemaju prošireni sastav. Na prošlim ih je izborima bilo 556 s ukupno 3336 članova.
Birački odbori za predsjedničke izbore imaju po 6 članova koji ne smiju biti članovi ni jedne političke stranke. Na prošlim ih je izborima bilo 6350 s ukupno 38.100 članova.
Izbori za Sabor
- Postoje tri vrste izbornih povjerenstava - općinska, gradska i povjerenstva izbornih jedinica. Po 6 članova je u stalnom sastavu i još 8 u proširenom. Stalni sastav povjerenstva imenuje se iz reda sudaca i istaknutih pravnika, a prošireni predlažu političke stranke sukladno stranačkom sastavu Sabora. Na prošlim je izborima bilo ukupno 568 povjerenstava u kojima su bila 7952 člana.
Birački odbori imaju 10 članova. Predsjednik i zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke, dok 4 člana i njihove zamjenike određuju parlamentarne stranke prema zastupljenosti u Saboru. Na prošlim je izborima bilo 6947 biračkih odbora sa 69.470 članova.