Koalicijski partneri HDZ-a, doznajemo, protiv su dizanja doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 16,5 posto, kako je to predviđeno zadnjim nacrtom porezne reforme koju je Jutarnji list objavio u četvrtak, jer smatraju da se time poništavaju svi pozitivni učinci daljnjeg poreznog rasterećenja.
U tom zadnjem nacrtu porezne reforme planirano je ukidanje doprinosa za zapošljavanje (1,7 posto) i doprinosa za zaštitu na radu (0,5 posto), no istodobno se predlaže podizanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za 1,5 posto pa bi plaće mogle rasti tek 0,7 posto, što je doista mizerno povećanje. Izračuni stručnjaka pokazuju da bi u tom slučaju prosječna plaća od 6300 kuna rasla za samo 64 kune, a ona od 10.000 kuna za oko 100 kuna. No, i to samo ako poslodavac ne odluči zadržati taj iznos za sebe, jer je riječ o doprinosima koji su trošak poslodavca, ne radnika, a praksa je dosad pokazala kako nikada radnici od toga nisu imali koristi, već se isključivo smanjivao trošak poslodavca.
Protiv dizanja poreza za zdravstvo su u HSLS-u, HNS-u i u Reformistima Radimira Čačića pa nije isključeno da će ova zadnja verzija porezne reforme do utorka, kada je zakazan sastanak s koalicijskim partnerima, doživjeti neke značajne promjene.
Ulaganje amandmana
Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, kaže kako je njegova stranka apsolutno protiv dizanja doprinosa na zdravstvo iz plaće te kako će uložiti amandman ako takav prijedlog u rujnu dođe u Sabor.
- Ovakav prijedlog je katastrofalan. Smatram da je i ovih 15 posto koliko se sada izdvaja za zdravstvo preveliko, a dugovi zdravstva ne proizlaze iz doprinosa, nego iz činjenice da bi svako mjesto htjelo imati bolnicu. Prihode je najlakše dići podizanjem poreza, ali treba napraviti ozbiljne reforme u zdravstvu, a ne to rješavati preko leđa građana. Ovakav prijedlog predstavlja način kako izbjeći reforme u zdravstvu, a time se poništavaju i svi drugi pozitivni efekti porezne reforme - kaže Kosor.
Dodaje kako će biti protiv takvog prijedloga kada u utorak budu raspravljali o tome na koalicijskom sastanku i u javnoj raspravi, a ako takav prijedlog dođe u Sabor, uložit će amandman.
- Govorim to u ime HSLS-a, ali vjerujem da će me i ostali u Klubu podržati - poručuje Kosor.
Ostale dijelove porezne reforme, koji se odnose na ukidanje dva doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu, te podizanje praga sa 17.500 na 30.000 kuna za oporezivanje po stopi od 36 posto, podržava, ali zalagat će se da se povećanje plaće ne odnosi na saborske zastupnike.
- Trebalo bi napraviti izuzeće za nas saborske zastupnike da nam neto plaća ostane na sadašnjoj razini. Ne zbog ušteda, jer one nisu velike, već da se ne stvara neka medijska i politička priča o tome kako se zbog nas mijenjaju porezni razredi - rekao je Kosor.
Protiv dizanja doprinosa za zdravstvo je i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke - Reformisti. On također kaže kako treba napraviti reforme u zdravstvu, a ne samo dizati poreze. On ide i korak dalje i kaže kako bi bilo dobro podizati neoporezivi dio plaće sa 3800 na 5000 kuna, te da bi na taj način plaće svima rasle.
- Ostale mjere pozdravljam, posebno odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a i snižavanje PDV-a s 25 na 13 posto na meso, ribu, voće i povrće, kao i dizanje praga za oporezivanje stopom od 36 posto. Dobro je da se odustalo od smanjenja PDV-a, jer to ne bi nikome ništa donijelo, osim rupu u proračunu od 2 milijarde kuna. Zato, umjesto toga, treba podići neoporezivi dio na 5000 kuna. To bi koštalo 1,6 milijardi kuna, manje nego smanjenje opće stope PDV-a, a time bismo podigli plaće svima i potaknuli potrošnju. A onda bi se taj iznos koji je planiran za smanjenje PDV-a mogao iskoristiti za uplatu u Fond za poravnanje jedinicama lokalne samouprave koje bi ostale bez dijela prihoda od poreza na dohodak - predlaže Radimir Čačić.
Dodaje kako treba razmišljati o većem izdvajanju novca za drugi mirovinski stup, za koji sada od plaće ide samo pet posto, a zadnjom mirovinskom reformom, kada je i nastao drugi stup, predviđalo se postupno veće izdvajanje. Novom mirovinskom reformom, koju priprema ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, bilo je čak predviđeno ukidanje drugog stupa, jer se predlagalo da se dodatak od 27 posto isplaćuje i onima u drugom stupu, ali samo ako prijeđu u prvi. Nakon kritika javnosti, ministar Pavić ipak je odlučio da se povećaju izdvajanja za drugi stup za jedan postotni poen do 2022.
Kritike za Kujundžića
I u HNS-u neslužbeno poručuju kako nisu za dizanje doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 16,5 posto i kritiziraju ministra zdravstva Milana Kujundžića da nije napravio nikakve reforme.
- Ako ukinemo doprinose za zapošljavanje i zaštitu na radu, a istodobno povećamo doprinos za zdravstveno osiguranje, onda nismo napravili ništa jer se poništava efekt porezne reforme. Ministar Kujundžić nije napravio reforme koje je trebao i prije bilo kakvog podizanja prihoda u zdravstvu treba smanjiti rashode - smatraju u HNS-u.
I njima je prihvatljiva ideja da se podiže neoporezivi dio plaće jer smatraju kako će se time potaknuti potrošnja i kako će se sav trošak za lokalne proračune vratiti upravo kroz tu povećanu potrošnju.
Ostali koalicijski partneri koje smo jučer zvali nisu se javljali, ali kako sada stvari stoje, do utorka bi se mogao ovaj zadnji nacrt porezne reforme mijenjati. Ministar financija Zdravko Marić detalje će sigurno brusiti i ovaj vikend. Za ponedjeljak je predviđeno predstavljanje reforme na Predsjedništvu HDZ-a, a u utorak će se održati i sastanak sa svim koalicijskim partnerima. Paket poreznih zakona u javnu bi raspravu trebao ići do kraja mjeseca, kako bi se u Saboru našao u rujnu, nakon ljetne stanke. Porezni bi zakoni na snagu trebali stupiti početkom iduće godine.