ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u petak je, dan prije početka prikupljanja potpisa za referendum protiv mirovinske reforme, ponovno upozorio građane da će eventualna realizacija sindikalnih zahtjeva stajati državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine, te istaknuo da će mirovine posljedično biti niže pet do sedam posto.
U ponoć počinje dvotjedno prikupljanje potpisa za referendum sindikalne inicijative "67 je previše", kojim sindikati žele osigurati povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina, smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina, onemogućavanje podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu na 61 godinu, te produljenje prijelaznog razdoblja za izjednačavanje uvjeta za mirovinu žena i muškaraca.
Trošak od 45 milijardi zbog povećanja rashoda i smanjenja prihoda
Na poruke iz sindikata da očekuju oko 500.000 potpisa, što je i više nego dovoljno za raspisivanje referenduma, Pavić kaže da ne podcjenjuje sindikate, no želi upozoriti građane na sve implikacije sindikalnih zahtjeva o kojima će građani odlučivati idućih dana.
Izračun od 45 milijardi kuna troška za državni proračun napravio je analitički odjel Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a Pavić i ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović ističu da je ta brojka realna i da nije riječ ni o kakvom spinu, kako to tvrde sindikati.
"Apsolutno stojim iza izračuna koji pokazuju trošak sindikalnih zahtjeva od 45 milijardi kuna - zbog povećanja rashoda u razdoblju do 2040. i smanjenja prihoda u mirovinskom sustavu. Siguran sam da će se to ostvariti ako referendum bude izglasan", istaknuo je Alardović.
Početak prikupljanja potpisa za sindikalnu inicijativu "67 je previše" Pavić i Alardović su komentirali na marginama konferencije "Mirovina i aktivno starenje" na kojoj su ponovno predstavljeni ciljeve mirovinske reforme Vlade Andreja Plenkovića.
Pavić se pohvalio da su konkretni rezultati već vidljivi - 10.000 umirovljenika danas radi, dvostruko više nego u prosincu prošle godine. U mandatu ove vlade mirovine su, kaže Pavić, porasle za 7,54 posto, a od 1. srpnja najniže mirovine će porasti za 3,13 posto.
"Žene koje su 1962. godište ili mlađe bez ove reforme imale bi 100 eura manju mirovinu, jačamo drugi stup, umirovljenicima smo omogućili da rade, a otvaramo i 100 milijuna kuna vrijedne natječaje za kvalitetniji život umirovljenika", rekao je ministar predstavljajući poziv "Pridruži se - aktivni u mirovini" u sklopu kojega će se financirati projekti besplatnih sportskih, kreativnih i edukativnih aktivnosti za umirovljenike.
Konferencija "Mirovina i aktivno starenje“, u organizaciji HZMO-a i Večernjeg lista, okupila je predstavnike državnih institucija koje se bave mirovinama - HZMO-a, REGOS-a, HANFA-e, predstavnike akademske zajednice, a izlaganje je održao i ministar financija Zdravko Marić predstavivši širi financijski okvir mirovinske reforme.
"Ideja je da mirovine trebaju biti više, ali treba pronaći ravnotežu između fiskalne održivosti i visine mirovina", rekao je Marić te istaknuo da su mirovine najveća stavka u proračunu, a samo za ovu godinu iznos za mirovine iznosit će 40,1 milijardi kuna.
Vidović: Nema potrebe da se ide na produženje dobi za umirovljenje
Na konferenciji je bio nazočan i Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi u bivšoj SDP-ovoj vladi, koji je u izjavi za novinare stao na stranu sindikalnih zahtjeva naglasivši kako produljenje životne dobi za odlazak u punu mirovinu nema nikakav utjecaj ni na socijalnu niti na financijsku održivost sustava.
"U ovom trenutku nije bilo potrebe da se ide na produženje dobi za umirovljenje, jer Hrvatska ima veliki nerealizirani potencijal radne snage u dobi iznad 55 godina. Radi svega 40 posto ljudi te dobi, koji bi trebali i mogli raditi. Dok se ne iskoristi taj potencijal i poveća zaposlenost mladih, nema potrebe da se ide s produljenjem životne dobi", smatra Vidović.
Po njegovu mišljenju, bilo bi bolje fleksibilnije rješenje - da se omogući rad onima koji žele dulje raditi, bez uskraćivanja prava na odlazak u mirovinu u dobi od 65 godina.
Demantirao je i Pavićeve tvrdnje o rastu mirovina u mandatu Plenkovićeve Vlade. "Realno su mirovine u protekle dvije i pol godine pale za 3 do 4 posto u odnosu na plaće, što znači da umirovljenici žive lošije i ne osjećaju nikakve blagodati od rasta ekonomije", tvrdi Vidović.