Nakon što je inicijativa U ime obitelji objavila da je već u prva četiri dana prikupila trećinu potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma o ustavnoj promjeni izbornog modela, pitali smo predsjednika saborskog Odbora za Ustav i politički sustav, SDP-ovca Peđu Grbina ima li vladajuća koalicija napokon neki odgovor na tu inicijativu ili će mirno gledati kako ista udruga drugi put u godini dana inicira još jednu promjenu Ustava.
- Procedura vezana uz referendumsku inicijativu vrlo je jasna: nakon isteka 15-dnevnog roka predviđenog za prikupljanje potpisa, inicijatori referenduma predat će prikupljene potpise šefu Sabora, zatim će se provjerom utvrditi njihov ukupan broj i ako se ustanovi da ih ima dovoljno za raspisivanje referenduma, Sabor će od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja kao i u slučaju ćirilice - rekao je Grbin.
Na naše pitanje hoće li vladajuća većina usporedno s tim i sama pokušati promijeniti postojeći izborni model koji izaziva nezadovoljstvo dijela građana, Grbin je podsjetio da se u saborskoj proceduri nalaze čak tri prijedloga izmjene izbornoga zakona - prijedlog Hrvatskih laburista, prijedlog bivše HNS-ovke Natalije Martinčević i treći koji su nadavno predložili nezavisni zastupnici Josip Kregar, Jadranka Kosor i SDP-ovac Gvozden Flego. Te inicijative, međutim, ističe Grbin, bez obzira na njihovu sudbinu u Saboru, neće utjecati na razvoj referendumske inicijative.
Na pitanje zbog čega ne iniciraju razgovore s oporbom o prijedlogu koji je iznio profesor ustavnog prava Branko Smerdel o donošenju ustavnog zakona kojim bi se privremeno uveo moratorij na referendume dok se pitanje referenduma kvalitetno ne uredi Ustavom i zakonom, Grbin je odgovorio:
- Za donošenje takvog zakona potrebna je dvotrećinska većina. Kada bismo u Saboru mogli prikupiti dvotrećinsku većinu, ne bismo trebali proglašavati privremeni moratorij na referendume, nego bismo jednostavno promijenili ustavne odredbe koje reguliraju pitanje referenduma na način da propišemo koliko birača mora zaokružiti ‘da’ na referendumu da bi referendumska odluka bila valjana. U završnim i prijelaznim odredbama Ustava odredili bismo da se to odnosi i na referendumske inicijative koje su u tijeku. No, kao što vidite, dvotrećinsku većinu nemamo.
Na pitanje jesu li predstavnici vladajuće koalicije, ako ne javno, barem diskretno, primjenom “tihe diplomacije” pokušali testirati volju HDZ-a da o tome sjedne za stol i razgovaraju, Grbin je rekao:
- Prije godinu dana inicirali smo promjenu Ustava i HDZ je izričito odbio podržati te ustavne promjene kojima se uz ostalo uređivalo i pitanje referenduma. Taj prijedlog je i dalje na stolu i o njemu svatko iz oporbe k meni kao voditelju radne skupine za izmjenu Ustava još uvijek može doći i razgovarati. HDSSB je podržavao taj prijedlog, pristali smo i na neke njihove zahtjeve koje nisam smatrao osobito dobrima, a onda su 5 do 12 odustali. Zastupnik HDZ-a Gordan Jandroković je prije tjedan dana kategorički otklonio bilo kakvu mogućnost razgovora s nama. Što nakon toga da mi činimo?
Sudeći po odgovorima predsjednika saborskog Odbora za Ustav, SDP i HDZ ukopani su u nepomirljivim pozicijama pa će, kako sada stvari stoje, još jednu ustavnu promjenu preko referenduma odgledati “iz publike”.
Nema više potpisivanja na javnim mjestima
Peđa Grbin je krajem prošlog tjedna u saborsku proceduru uputio prijedlog Zakona o referendumu. Taj se prijedlog neće odraziti na aktualnu referendumsku inicijativu U ime obitelji, niti rješava dva ključna pitanja nacionalnog referenduma: koliko građana mora glasati za postavljeno referendumsko pitanje da bi se referendumska odluka smatrala valjanom, niti detaljno uređuje što ne smije biti predmet referenduma jer se ta dva pitanja moraju urediti Ustavom. Evo nekih novosti iz Grbinova prijedloga Zakona o referendumu:
1. potpisi za referendumsku inicijativu prikupljali bi se isključivo u uredima državne uprave i putem sustava e-građani
2. referendum, kako državni tako i lokalni, može biti obvezujućeg ili savjetodavnog karaktera
3. za lokalne referendumske inicijative predlažu se tri stope:
- u lokalnim jedinicama s manje od 10.000 birača za raspisivanje referenduma bit će potrebno prikupiti 20 posto potpisa birača
- u jedinicama do 100.000 birača za raspisivanje referenduma bit će potrebni potpisi 15 posto birača
- u jedinicama s više od 100.000 birača referendum će se moći raspisati nakon potpisa 10 posto birača;
4. glasanje na lokalnim referendumima omogućit će se i državljanima drugih država - članica EU
5. pitanja financiranja referenduma detaljno bi se uredila posebnim zakonom
6. rok u kojem se ne može mijenjati odluka donesena na referendumu produljuje se sa sadašnje godine na dvije godine