Srbija se umjesto da postigne napredak, udaljila od EU, nakon ruske agresije na Ukrajinu, nije se uskladila s restriktivnim mjerama EU protiv Rusije - stoji, među ostalim, u godišnjem izvještaju Europske komisije o napretku u procesu proširenja, u kojem se spominje i odnos Srbije s Hrvatskom. Ističe se kako je taj odnos ‘sve napetiji i da povremeno dolazi do političkih prepucavanja‘.
Detalje izvještaja komentirao nam je Tonino Picula, SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu.
- Ako bi se sudilo po opisu odnosa u ovogodišnjem izvještaju o napretku Srbije kojeg je danas predstavio povjerenik Oliver Varhelyi, ti odnosi zapravo, kad je riječ o Srbiji, na neki način odskaču u opisu odnosa Srbije s drugim članicama Europske unije. Naime, kaže se da su odnosi s Bugarskom, Rumunjskom i Mađarskom kao članicama EU, dobri, dok su odnosi s Hrvatskom pod pritiskom i da su obilježeni povremenim prepirkama - kaže Picula, dodajući kako se odnos Srbije prema Hrvatskoj spominje na još nekoliko mjesta.
- Ti odnosi se spominju i u sklopu nekih drugih procesa kao što je potraga za nestalima ili suradnja u nekim ekonomskim asocijacijama, a spominju se na jednom mjestu i podignute optužnice protiv četvorice hrvatskih pilota, te da se sud u Beogradu sprema na suđenje u odsutnosti. Tu je i jedna opaska, a to je da za to suđenje nije tražena nikakva međunarodna pomoć - kaže Picula.
Loši odnosi
Ističe da su odnosi između Beograda i Zagreba tako loši da su našli mjesto i u izvještaju koji govori o šansama Srbije da napreduje u pregovaračkom procesu.
- Tu se nisu zauzele strane, povjerenik danas nije govorio o tome u toj kratkoj prezentaciji, ali sigurno da to reflektira stvarno stanje da su ti odnosi loši. Međutim, Srbija želi ući u EU i ne može joj biti svejedno ako ima loše odnose s jednom članicom EU. S tim da to nije jedina stvar koja opterećuje odnose između EU i Srbije. Danas smo u gotovo svim raspravama po političkim skupinama naglašavali da Srbija zaostaje u toj sinkronizaciji s europskom vanjskom politikom, i da je naprosto neprihvatljivo da jedna zemlja koja želi biti članica EU nije još uvela sankcije Rusiji. To ozbiljno opterećuje bilo kakve njezine europske šanse. Moj je utisak da je povjerenik (Oliver) Varhelyi tu stvar nastojao jako relativizirati, govoreći o odnosima Srbije i EU. Povjerenik je, doduše, kazao da je usklađivanje s vanjskom politikom EU jedan od prioriteta, ali je kazao da postoje i drugi prioriteti. To je dakle, jedna vrsta relativizacije od strane povjerenika, ali opći ton rasprave na Odboru za vanjske politike je ipak bio drugačiji - kaže Picula. Komentirajući kakva je perspektiva odnosa Srbije i Hrvatske, Picula kaže kako će Beograd ipak morati popraviti odnose sa Zagrebom ako doista želi napredovati u pregovorima.
Sužen manevarski prostor
- No, nije to jedina stvar. Čini mi se da se predsjedniku Aleksandru Vučiću sada sužava manevarski prostor što se tiče Moskve. Postoje najave da će Srbija uvesti sankcije, danas je Al Jazeera objavila da se sprema nešto takvo, no, tu informaciju ipak treba provjeriti. To znači da ta vrsta pritiska na Beograd daje rezultate. No, mislim da to neće utjecati na promjenu stava prema Hrvatskoj. Predsjednik Srbije uvijek traži neku vrstu žrtvenog jarca kad se treba povući i odustati od nekih politika. Uvijek mu je netko kriv, ili Albanci ili Hrvati ili domaća opozicija. Međutim, ono o čemu treba voditi računa je da je Hrvatska članica EU, i da odnosi s jednom članicom EU imaju onu dodatnu dimenziju kakvu nemaju odnosi s državama koje nisu članice EU - kazao je Picula.
Na izvješće se osvrnuo i bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
- Srbija pod vodstvom Aleksandra Vučića treba sebi postaviti ključno pitanje što ona uopće hoće. Ako hoće ići prema Europskoj uniji, čija je ruka prema njoj unatoč svemu još uvijek ispružena, onda mora konačno prihvatiti europska pravila ponašanja i postupanja. Ne može imati svoju politiku prema Rusiji kada je riječ o invaziji na Ukrajinu, ne može imati svoju viznu politiku temeljem koje propušta izbjeglice prema Europskoj uniji. A ne može ni biti agresivna prema susjedima, primjerice prema Hrvatskoj, a koja je članica Europske unije i suodlučuje o napretku Srbije na tom planu. To je politički kratkovidno i za samu Srbiju štetno. Umjesto da rješava pitanja iz naslijeđa rata protiv Hrvatske, Vučićeva Srbija sa službenim Zagrebom forsira sukobe, znajući pritom da je jedan od temeljnih kriterija i njegovanje dobrosusjedskih odnosa, pogotovo na planu izbjegavanja pravosudne nadležnosti. Ne promijeni li Srbija svoj ‘čip‘, ostane li mentalno u sferi nekakvih ‘srpskih svjetova‘, ne može i neće po logici stvari biti napretka na planu približavanja Europskoj uniji - kazao je Kovač.