Zašto je meso peradi, osobito piletina i puretina, u prošloj godini zabilježilo najveći cjenovni rast? Kako to da je kilogram pilećeg filea u maloprodaji postao skuplji od telećeg buta ili dvostruko skuplji od lungića? Zašto su jaja poskupjela više od 40 posto i među najskupljima su u EU?
Dio odgovora na ova pitanja i rješenja problema koji ugrožavaju ovaj važni sektor proizvodnje hrane pokušali su početkom godine na sastanku s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković doznati predstavnici Odbora za peradarstvo HPK.
Podni uzgoj
Dražen Čurila, predsjednik odbora i vlasnik tvrtke Luneta koja se bavi proizvodnjom jaja, još uvijek očekuje odgovore iz resornog ministarstva koji bi im trebali pomoći da sektor prebrodi brojne probleme.
- Cijena hrane za perad narasla je čak 40 posto, a domaća se izvozi i onda uvozi po daleko većoj cijeni. Za proizvodnju peradi koristi se najviše energije kako bi se osigurala odgovarajuća temperatura tijekom proizvodnje, a nekim našim članovima račun za plin je skočio sa 20.000 na 200.000 kuna. Ogroman je problem i nekontrolirani uvoz, koji je, između ostalog, uzrokovan ukidanjem kvota s Ukrajinom - izvijestio je ministricu Čurila.
Upozorio je i na možda najveći problem, a to je da proteklih pet godina nije raspisan nijedan natječaj za ulaganja u peradarstvo iz Programa ruralnog razvoja, osim onih koji su bili nužni za prilagodbu u prijelazu s kaveznog na podni uzgoj.
- Vrhunske rezultate u cjelokupnom peradarstvu možemo postići samo s najkvalitetnijim pilićima, a oni se mogu proizvesti samo s najsuvremenijom tehnologijom. Potrebno je investirati i u proizvodne objekte - kaže Čurila.
Bez investicija nema ni konkurentnosti u odnosu na druge zemlje EU koje su dobro iskoristile fondove i sada imaju nižu cijenu. Briselska najava kako će od sljedeće godine zabraniti GMO hranu (sojina sačma i kukuruz) u proizvodnji jaja i piletine digla je na noge poljske farmere, koji imaju velike viškove i ruše cijenu ostalim proizvođačima.
Sklonost razvijenih zemalja bijelom i zdravijem mesu dovela je i do procjene OECD-a kako će do 2031. meso peradi imati čak 47 posto svjetskog tržišta i ostaviti iza sebe svinjetinu, govedinu i janjetinu.
Sve to upućuje na opravdanost ulaganja u peradarstvo, poput najavljene izgradnje kompleksa peradarskih farmi na Banovini u koje ulaže ukrajinski poduzetnik, "europski kralj piletine" Jurij Kosiuk. Projekt vrijedan oko 450 milijuna eura trebao bi zaposliti oko 2500 radnika, a investicija je dobila i potporu Vlade.
Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kaže kako su lani cijene svih poljoprivrednih proizvoda bile u porastu zbog rasta troškova stočne hrane i energenata, a kulminacija je bila ljetos, kada je za kilogram pilećeg filea trebalo izdvojiti i do 12 eura.
Trgovački centri
Cijene su se sada stabilizirale, u što smo se uvjerili na Trešnjevačkoj tržnici, gdje su u prosjeku oko devet eura (oko 70 kuna), dok u trgovačkim centrima još ima pakiranja filea na podlošku po 16,86 eura (127 kuna) za kilogram. U prvom tjednu ove godine cijena piletine narasla je za 22,29 posto u usporedbi s onom lani. Cijena cijelog pileta iznosila je prosječno 2,54 eura po kilogramu, cijena pilećeg filea prosječno 6,51, a najviša je bila 10,5 eura.
- Na tržištu peradskog mesa došlo je do velikih tržišnih poremećaja već 2020. godine s globalnom pojavom covida, kada je proizvodnja značajno pala. Lani se pojavila zarazna ptičja gripa koja je imala za posljedicu tržišne poremećaje zbog zabrane izvoza mesa peradi - ističe Blažić.