TKO JE TKO U FONDU

Piramida moći fonda teškog milijarde kuna: Cijelu obnovu nadzirat će ‘mini USKOK‘

Na Vanđeliću je sada zadatak da vodi najzahtjevniju obnovu još od Domovinskog rata
Damir Vanđelić, Ivan Malenica, Nataša Tramišak, Darko Horvat, Sanja Jerković Zdravko Marić i Milan Bandić
 Cropix/Vesna Veselić

Fond za obnovu, na čijem je čelu privremeni ravnatelj Damir Vanđelić, do kraja ovog mjeseca trebao bi zaposliti 26 ljudi iz različitih ministarstava kako bi napokon funkcionalno počeo s poslom desetljeća na obnovi potresom razrušenih obiteljskih domova u Zagrebu i Baniji, a u sjeni razlaza Vanđelića i HDZ-a oko mogućnosti da bude njihov kandidat za gradonačelnika Zagreba i ljutnje premijera Andreja Plenkovića zbog toga upravo traje pozicioniranje utjecaja moći u državnoj ustanovi u kojoj će se okretati milijarde kuna.

Na Vanđeliću je sada zadatak da vodi najzahtjevniju obnovu još od Domovinskog rata, ali s neizvjesnošću da zbog odbijanja da bude Plenkovićev kandidat za rušenje dugovječnog Milana Bandića na čelu Zagreba, na kraju niti ne postane stalni ravnatelj Fonda, nakon natječaja na koji se javio. Za dva tjedna znat će se hoće li Vanđelić nastaviti voditi Fond ili će se Vlada odlučiti ipak za Petru Škevin, stručnjakinju za nekretnine iz Hrvatske poštanske banke koja se, uz njega, javila na natječaj. Treći kandidat, kako smo mogli čuti, nije došao na razgovor u dogovoreno vrijeme, pa je pitanje je li na kraju i odustao.
No Vanđelić, kao nesumnjivo uspješan menadžer, što mu svi naši sugovornici priznaju, ili bilo tko drugi tko će voditi Fond u iduće četiri godine, zapravo će biti samo operativni šef, odnosno direktor. Kao i u svakoj drugoj državnoj ustanovi nad sobom će imati - politiku.

image
Hanza Media

Fond su, naime, osnovali Vlada, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija. Svatko od osnivača, sukladno moći, ima i postotak osnivačkih prava. Tako je država ušla u vlasništvo Fonda sa 70 posto, Grad Zagreb s 20 posto, a ove dvije županije sa po pet posto. O svim odlukama koje se tiču obnove osnivači odlučuju tročetvrtinskom većinom, na isti način daju i suglasnost na odluke Fonda. To znači da državi treba samo još pet posto da bi imala većinu, odnosno dovoljno je da samo jedna jedinica regionalne samouprave stane na njihovu stranu s pet posto udjela kako bi se ključne odluke mogle donositi. Osnivače, jasno, predstavljaju Vlada, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, te župani Željko Kolar i Stjepan Kožić. No, naravno, vrijedi i suprotno. Ako se Bandić, Kožić i Kolar budu držali zajedno, postoji mogućnost i blokade odluka.
Oni zapravo odlučuju o svemu, a sukladno osnivačkim udjelima sudjeluju i u financiranju Fonda s jednakim omjerima. Budući da će većina sredstava ići preko državnog proračuna, onda je jasno da država u tome ima najveći utjecaj, ali i najveću odgovornost.

Odmah iza osnivača Fonda tijelo je koje se zove Upravno vijeće. Ono je zapravo glavno tijelo u Fondu, odnosno Vanđelić, ili bilo tko drugi tko će voditi obnovu privatnih domova, izravno odgovara njima i izvršava njihove naloge.

Tu država ima potpunu kontrolu i zapravo joj ne treba dodatna ruka za donošenje ključnih odluka. Naime, članove Upravnog vijeće Fonda imenuje Vlada, gradonačelnik Milan Bandić te župani Stjepan Kožić i Željko Kolar.

Predsjednik Upravnog vijeća je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, a tu je još osam članova, od kojih je još četvero ministara. Budući da se odluke donose većinom glasova, jasno je da država sa svojih pet glasova, od ukupno devet, može komotno odlučivati o svemu.

Uz ministra Horvata tu su još ispred države i Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, te Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Bandić je u Upravno vijeće delegirao odane kadrove Sanju Jerković, pročelnicu Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, te Ivicu Rovisa, ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. Zagrebački župan imenovao je Dragutina Stopića, pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, dok je Željko Kolar postavio Stjepana Bručića, pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije.

Upravno vijeće donosi odluke o biranju i razrješenju ravnatelja i njegova zamjenika, raspisuje natječaj za čelne ljude Fonda, a stručna komisija koju imenuje ministar Darko Horvat upravo njemu predlaže kandidata za čelnika Fonda, kojeg potom imenuje Vlada. Upravno vijeće donosi i statut Fonda, krovni dokument za rad, uz prethodnu suglasnost Vlade, te tek mišljenje drugih osnivača Fonda, donosi i pravilnik o radu i sistematizaciji, dakle odlučuje i o kadroviranju, donosi različite programe rada, financijske planove, izvješća, sklapa ugovor o radu s ravnateljem i zamjenikom ravnatelja Fonda te donosi brojne druge odluke.

Prema organizaciji rada u Fondu, iza Upravnog vijeća je Samostalna služba za unutarnju reviziju koja nadzire rad svih u Fondu, pa i ravnatelja i njegova zamjenika. To je klasična organizacijska struktura koja postoji u svim većim tvrtkama. Budući da kadroviranje još traje, nije još poznato tko će voditi tu službu i nadzirati rad svih, ali ono što smo uspjeli doznati u razgovoru s brojnim sugovornicima iz različitih ministarstava, Vlade i Fonda jest da bi u toj službi trebali biti najbolji revizori iz, uglavnom, Ministarstva financija, ali i Ministarstva unutarnjih poslova, pa će neposredno svoj utjecaj u Fondu imati i na taj način ministar financija Zdravko Marić, koji zapravo drži i ključeve državne blagajne i odobrava sredstva Fondu, a u Upravnom vijeću ima i svog državnog tajnika, te ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Damir Vanđelić je, kako smo doznali, raspisao interni natječaj po svim ministarstvima gdje je tražio da mu se jave državni službenici koji su zainteresirani da rade u Fondu po principu premještaja. To znači da idu privremeno u Fond dok ima potrebe za njima, a ministar je taj koji daje konačnu dozvolu i onda se potpisuje ugovor između tog ministarstva i Fonda. Budući da će obnova trajati i do 10 godina, jasno je da je interes za premještaj bio ogroman i na taj interni oglas javilo se oko 70 ljudi iz različitih ministarstava i državnih ureda, dok je samom sistematizacijom predviđeno 89 radnih mjesta. No, osim iskustva koje će steći u poslu desetljeća, primamljiva se čini i ponuda o 20 posto većoj plaći koju će imati tamo, nego ako bi ostali u ministarstvu. Vanđelić se za tu opciju odlučio jer je puno jednostavnija i brža - za 10 do 15 dana može dobiti službenike, i to najbolje, jer svi prolaze evaluaciju i psihotestiranje stručnjaka iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Da se odlučio za klasični javni natječaj, to bi trajalo i do četiri mjeseca, a ne bi mogao dobiti ljude koji potpuno razumiju sve potrebne zakone i imaju iskustvo rada u državnoj službi.

Na natječaj se javilo najviše ljudi iz Ministarstva graditeljstva jer će najviše trebati inženjere, arhitekte, ali i pravnike i stručnjake za financije.

Zasad je u Fondu uz Vanđelića, koji kao privremeni ravnatelj obavlja posao prema ugovoru o djelu i zarađuje oko 17.000 kuna neto, tu i Nikola Bačurin, pravnik iz Ministarstva graditeljstva koji je također angažiran na ugovor o djelu i prošli je mjesec primio 10.900 kuna bruto, a radio je gotovo godinu dana na izmjenama zakona.

Inače, Vlada je krajem prošle godine izmijenila Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova na način da je dodala posebna radna mjesta i koeficijente za Fond. Tako ravnatelj Fonda ima koeficijent 3,5 (osnovna bruto plaća od 21.155 kuna), a njegov zamjenik 3,4 (osnovna bruto plaća od 20.551 kuna), dok savjetnik ravnatelja i direktor sektora imaju osnovne bruto plaće od 20.249 kuna. Direktor službe imat će osnovnu bruto plaću od 16.380 kuna.

Uz njih, zasad u Fondu radi tek šestero ljudi. Tajnicu Ivu Penavu, državnu službenicu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, očito jednu od boljih jer je radila i u Tajništvu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, Vanđelić je naslijedio. Tu je, kako smo doznali, i još jedan stručnjak za financije koji je radio u Saboru i još nekoliko drugih djelatnika iz različitih ministarstava.

HZZ je, kažu nam sugovornici, radio selekciju ljudi koji su iskazali interes za raditi u Fondu i taj je proces završen. Tu uslugu HZZ inače pruža poslodavcima, a najviše prije ljetne sezone za hotelske kuće. Zavod odrađuje selekcijski postupak, odnosno intervjue i psihologijsko testiranje, te pošalju svoju preporuku, a onda je na firmi da donese odluku.

No, sada je pitanje hoće li baš svi ministri blagonaklono gledati da im najbolji državni službenici odu iz ministarstva. Posebice nakon što je Vanđelić odbio HDZ. Neki sigurno neće baš pustiti sve najbolje službenike, a nekima će sigurno biti i u interesu da imaju svoje ljude unutar samog Fonda.

Kada se pogleda organizacijska struktura Fonda, iznad ravnatelja je, dakle, Upravno vijeće i Samostalna služba za unutarnju reviziju, a ispod njega ide zamjenik ravnatelja, samostalna služba za prevenciju i prevare, te pet sektora sa svojim službama koji će svi imati i direktore sektora.

Zanimljiva je pak ta služba za prevenciju i prevare na kojoj je, kako doznajemo, Vanđelić inzistirao. Taj svojevrsni “mini USKOK” u Fondu, uspjeli smo doznati, bit će strukturiran od najboljih ljudi uglavnom iz Ministarstva unutarnjih poslova. Riječ je o ljudima koji i sada rade na sličnim poslovima - ili na analitičkim kriminalističkim poslovima u MUP-u, ili su osobe koje rade na antikoruptivnim procesima. Cilj je da se izaberu oni koji imaju najbolje preporuke u sprečavanju korupcije, i to su uglavnom ljudi iz MUP-a, ali bit će i jedan nezavisni analitičar.

Uz zaposlenike koji će u Fond stizati iz Ministarstva graditeljstva, Ministarstva financija i Ministarstva unutarnjih poslova, ako im ministri daju suglasnost na premještaj, bit će tu ljudi i iz Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zdravstva, Ministarstva pravosuđa i uprave, te Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Fondu trebaju revizori, financijaši, pravnici, arhitekti, inženjeri te stručnjaci za javnu nabavu, a takvih ljudi ima u različitim ministarstvima.

Jasno je i da će na taj način svaki od tih ministara imati neki svoj utjecaj i moći će kontrolirati procese, osim preko Upravnog vijeće, i preko svojih ljudi za koje će davati suglasnost da mogu otići raditi u Fond. Iako insajderi upoznati s radom Fonda iz ministarstava tvrde kako zasad nema pritisaka sa strane članova Vlade da se zaposle stranački prijatelji i podobni, te da je baš zbog toga proces traženja najboljih kandidata takav kakav je.

Kada je riječ o direktorima sektora, oni pak prolaze dodatne provjere. Neki su već, kako doznajemo, i odabrani, ali drže se u tajnosti. Princip je, kažu sugovornici, takav da se odmah svi ekipiraju, a da se onda traže najbolji među njima koji idu na višu poziciju.

Iako Fond kako-tako funkcionira, procesi su još uvijek jako usporeni. Tek se ekipiraju, a od 6000 zahtjeva za obnovu, obrađeno ih je samo oko 200, vrijednosti oko šest milijuna kuna, a iz Ministarstva polako kapaju odluke koje onda Fond provodi. Dodatno, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji će voditi obnovu na Baniji, već je više od dva tjedna bez čelnog čovjeka, Vlada još nije odredila tko će zamijeniti Nikolu Mažara, koji će biti HDZ-ov kandidat za vukovarskoga gradonačelnika, zamjenica tehnički obavlja posao, ali s oko 120 ljudi koji tamo rade trebali bi se ubrzati.

Fond je izmjenama Zakona dobio i dodatnu ulogu za rješavanje pitanja privremenog smještaja obiteljima na Baniji pa sad usko surađuje i sa Stožerom za obnovu na čijem je čelu Tomo Medved. Plan je i da se na web stranici uspostavi točna karta svih mobilnih kućica i ostalog oblika privremenog smještaja. A uskoro bi napokon trebala krenuti i prava gradnja. Naime, kako doznajemo, od donacija će krenuti gradnja 10 obiteljskih kuća, i to četiri u Zagrebu i šest na Baniji. Riječ je o obiteljima kojima je kuća potpuno stradala u potresu, ali zbog različitih razloga, poput nepotpune dokumentacije, ne mogu sudjelovati u programu izgradnje zamjenske kuće. Za to se čeka odluka Ministarstva, ali čeka se i drugi program mjera koji je poprilično bitan za obnovu.

Na terenu su, kažu nam sugovornici koji su stalno na Baniji, problemi takvi da postoje zakonska dupliranja, pa se jedan dimnjak ruši po jednom, a drugi po drugom zakonu, što bi se trebalo sada rješavati u hodu.

Inače, sjedište Fonda službeno je u Dežmanovoj ulici 10 gdje je bilo Ministarstvo državne imovine, ali kako je zgrada stradala u potresu 28. i 29. prosinca, trenutačno su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici svi u jednoj velikoj dvorani, a skupa s djelatnicima sada spojenog Ministarstva graditeljstva i državne imovine 1. ožujka preselit će se u susjedni prostor u Dežmanovoj 6, u vlasništvu Židovske općine, dok se Dežmanova 10 ne uredi.

Proračun Fonda za ovu godinu iznosi nešto više od 907 milijuna kuna, a od toga je više od 560 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU. U siječnju je potrošeno nešto više od 3,4 milijuna kuna, od toga najviše na isplatu naknada stradalima u potresu, a oko 130.000 kuna na dva ugovora o djelu, savjetodavne usluge za javnu nabavu, izradu pečata, PR usluge, izradu pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta te godišnju pretplatu za službenu web stranicu. Do 13. veljače na webu je upisano da je isplaćeno 136 novčanih naknada za potres u iznosu od preko 4,6 milijuna kuna. Krenuli su i prvi natječaji. Tako je raspisan natječaj za usluge projektiranja vrijedan 52 milijuna kuna. Prema planu nabave, ove godine se planiraju natječaji vrijedni više od 6,5 milijardi kuna za izvođenje radova u četiri godine, za projektiranja, kontrolu projekata, usluge tehničko-financijske kontrole i operativne koordinacije.

Sugovornici iz Vlade kažu kako će sigurno izazov predstavljati financije koje su ionako prenapregnute zbog krize s covidom-19 i padom gospodarstva, pa će biti jako važno svaku kunu utrošiti po svim pravilima kako bi se poslije novac mogao pravdati Europskoj komisiji koja će nam odobravati sredstva iz Fonda solidarnosti. Na procjeni štete intenzivno rade Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te Svjetska banka, a aplikaciju u EU treba poslati najkasnije do 20. ožujka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 19:20