Uoči obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika od 21. veljače do 17. ožujka Jutarnji list u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje poklanja čitateljima novi priručnik "101 jezična pogreška". Riječ je o praktičnom izdanju knjižice s izborom najčešćih jezičnih pogrešaka, odnosno jezičnih dvojba koje su izdvojili institutski znanstvenici. Priručnik objavljujemo uz Nedjeljni Jutarnji 12. veljače.
Autori priručnika jezični su stručnjaci koji se svakodnevno susreću s upitima građana o pravilnome pisanju pojedinih pojmova. Milica Mihaljević voditeljica je Odjela za hrvatski standardni jezik, a uz nju su i Lana Hudeček, Ivana Matas Ivanković, Goranka Blagus Bartolec, Željko Jozić, Kristian Lewis i Domagoj Vidović. Autori priručnika dosad su sudjelovali u projektima hrvatskih jezičnih savjetnika te imaju bogato jezičnosavjetodavno iskustvo.
Piše li se brexit, Brexit ili breksit, post COVID ili post-COVID, TV-pretplata ili TV pretplata, Zagrebačko sveučilište ili zagrebačko sveučilišta? Kako se sklanjaju imena NK Zagreb i KBC Dubrava? Sklanja li se oznaka EUR? Je li pelud imenica muškoga ili ženskoga roda? Je li dobro upotrebljavati izraze po meni, vremensko razdoblje, surađivati zajedno? Ovaj priručnik na 52 stranice daje odgovore na ta i mnoga druga pitanja, a svaki je jezični savjet kratko objašnjen i uključuje primjere. Uz primjere u tablicama jasno je označeno što je pogrešno, a što točno. Uz neke se savjete nalazi i okvir u kojemu se navode oblici koje riječi ili izraza.
Najnoviji upiti
- Ustanove, udruge, klubovi, novinari i građani svakodnevno traže jezične savjete od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Stručnjaci različitih struka i studenti traže terminološke savjete, npr. kako odabrati među istoznačnim nazivima ili zamijeniti neki anglizam. Katkad se primjerice traži i provjera teksta poziva na vjenčanje ili teksta koji će biti otisnut na spomen-ploči - kaže Milica Mihaljević i navodi nekoliko primjera savjeta koje su u posljednje vrijeme zatražili od Instituta.
Kako sklanjati imenicu cent, kako pravilno izraziti plaću u eurima, kako se sklanja riječ Spotify i ime Sofia, kako se sklanja ime Katar, kako se piše audio(-)knjiga? Često se postavljaju i pitanja koja se odnose na uporabu ili tvorbu ženskih (ili muških) mocijskih parnjaka, pravilno obraćanje u poslovnoj komunikaciji u kontekstu spolne/rodne ravnopravnosti - opisuje Milica Mihaljević.
Lana Hudeček napominje pak kako postoji trajno zanimanje javnosti za jezične savjete.
- Gotovo svaki veći događaj u našoj stvarnosti za posljedicu ima i povećano zanimanje javnosti i medija za pravopisni, gramatički ili leksički problem. Primjerice, u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 česta su bila pitanja - kako se sklanja ime te bolesti, kako se zapisuje naziv virusa koji je prouzročuje, je li ispravno oboljeti od koronavirusa ili zaraziti se koronavirusom, kako se piše post-COVID, na što je Institut reagirao još 2020. objavom Pojmovnika koronavirusa na svojim mrežnim stranicama. I rat u Ukrajini potaknuo je mnoga pitanja, pa i krunidba novoga britanskoga kralja, koja je potaknula pitanje o imenu novoga kralja – Charles IV. ili Karlo IV. Na sva su postavljena pitanja znanstvenici uvijek odgovarali opsežno objašnjavajući svoje savjete. Naravno, uz takva pitanja, u Institut svakodnevno pristiže i velik broj pitanja koja se odnose na osnovna pravopisna i gramatička pitanja - kaže Lana Hudeček.
Odgovor na dvojbe
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić podsjeća kako je Institut dosad, uz razne tiskovine, a najviše uz Jutarnji list, podijelio desetke tisuća primjeraka malih jezičnih savjetnika.
- Očito smo pogodili s kratkom formom jezičnoga savjeta te smo aktualnim jezičnim dvojbama nadam se uspjeli doskočiti i pružiti odgovor na pitanje s kojim se kao jezikoslovci najčešće susrećemo: ‘Je li pravilno ovo ili ono?‘, ‘Kako je bolje: ovako ili onako? - kaže Željko Jozić. U novome priručniku "101 jezična pogreška" nastojali su zato detektirati najčešće pogreške koje muče govornike hrvatskoga jezika.
- Naši su stručnjaci marljivo popisivali jezične dvojbe na koje redovito nailaze u hrvatskome medijskom prostoru, a i one koje nam u obliku upita stižu na e-poštu Instituta. Takvih je jezičnih pitanja sad već više od 1000, pa ćemo vjerojatno do kraja godine izdati i jedan obimniji jezični savjetnik - najavljuje ravnatelj Instituta.