Pet borbenih aviona MiG 21 bit će prizemljeno sve dok se ne završi istraga - rekao je jučer načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov, što je prva službena potvrda iz vojnog vrha da su avioni prizemljeni. Riječ je o avionima koje je Hrvatska kupila u Ukrajini. Istraga bi trebala utvrditi i porijeklo tih aviona, ali i njihova stvarnog vlasnika. Četiri godine traje rasprava jesu li avioni koje je Hrvatska kupila vlasništvo Ukrajine ili Jemena. Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko je 1. lipnja 2012. godine tadašnjem načelniku Glavnog stožera generalu Dragi Lovriću predao potvrde ukrajinske vlade da su avioni njihovo vlasništvo. Predao mu je i carinske deklaracije o uvozu aviona u Ukrajinu.
S obzirom na to da je riječ o službenom dokumentu ukrajinske vlade, ni načelnik Glavnog stožera, a ni ministar obrane Ante Kotromanović nisu imali razloga sumnjati u istinitost dokumentacije.
Slanje certifikata
Bio je to odgovor ukrajinske vlade na pismo zapovjednika jemenskog ratnog zrakoplovstva generala Mohammeda Saleha Al-Ahmera, koji je 21. ožujka 2012. upozorio MORH da su avioni koje Ukrajina nudi Hrvatskoj zapravo vlasništvo Jemena. Nakon što je ukrajinski veleposlanik predao navedenu dokumentaciju, za Ministarstvo obrane više nije bilo dileme da su avioni u vlasništvu Ukrajine.
No, Jutarnji list posjeduje pismo koje je 21. lipnja 2012. Medvid R. V., direktor u tvrtki Ukrinmash, koja je tvrtka kći tvrtke Ukrspecexport, uputio novom zapovjedniku jemenskog Ratnog zrakoplovstva, generalu Rashedu Nasseru Ali Al-Janadu, u kojem od njega traži da im pošalju određene certifikate i dokumente za avione MiG 21BIS (UM). Naslov dokumenta je: Isporuka aviona MiG-21 BIS.
‘Neće biti pošteđenih’
Dakle, samo 20 dana nakon što je ukrajinska vlada preko svog veleposlanika zapovjedniku Hrvatske vojske predala dokumente o vlasništvu nad osam MiG-ova koje nude Hrvatskoj, direktor u ukrajinskoj državnoj tvrtki piše pismo u Jemen da bi se dogovorili o isporuci MiG-ova Jemenu. Ako su avioni ukrajinsko vlasništvo, što je ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj više puta ustvrdio, zbog čega onda korespondencija s jemenskim zapovjednikom zrakoplovstva zbog povrata aviona MiG 21 BIS?
Kako saznajemo, pismo je proslijeđeno nadležnima u Ministarstvo obrane, ali je proglašeno nebitnim, kao i ono jemenskog zapovjednika iz ožujka 2012. godine.
Ministar obrane Josip Buljević jučer je pak poručio “da sasvim sigurno neće biti pošteđenih ako se utvrdi da je bilo krivaca, a isto tako ćemo urediti sustav da se to više nikada ne ponovi. Ovo nije prva istraga i mnogi su mogli provjeriti je li bilo propusta, ali to nisu učinili.” Prema njegovim riječima, sada je sve u rukama Državnog odvjetništva kojem je predana sva dokumentacija iz istrage. Buljević je rekao da ima puno povjerenje u generala Mirka Šundova, načelnika Glavnog stožera koji je u vrijeme remonta MiG-ova bio Glavni inspektor obrane. Šundov je pak rekao da inspektorat radi na temelju godišnjeg plana koji odobrava ministar obrane i na temelju odluke ministra obrane o izvanrednom nadzoru.
‘Bez zadaće nadzora’
“U planu za 2015. koji je odobrio ministar nisam imao zadaću nadzora ovih pitanja niti je ministar Kotromanović donio odluku o izvanrednom nadzoru.” Šundov je posebno naglasio da “od VSOA-e nije dobio nikakvu službenu informaciju jer da je, postupio bi u skladu sa zakonskim ovlastima”.
‘Odluka o avionima do kraja ove godine’
Istraga o kupnji i remontu MiG-ova “nikako nije korak ka gašenju borbenog zrakoplovstva”, poručio je ministar obrane Josip Buljević. “Držimo se dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga. Do kraja godine nastojat ćemo donijeti odluku o načinu kako ćemo čuvati naše nebo. Ja osobno i cijeli moj tim dat ćemo sve od sebe da zadržimo borbeno zrakoplovstvo”, poručio je ministar Buljević.
Nakon otkrića o istrazi oko remonta MiG-ova dio javnosti je počeo spekulirati kako će ovo poslužiti vlasti da donese odluku o ukidanju borbenoga zrakoplovstva. Hrvatski državni vrh ove bi godine trebao odlučiti hoće li se se ići u nabavu novog tipa zrakoplova, što bi nas godišnje moglo stajati oko 800 milijuna kuna ili će se nadzor zračnog prostora prepustiti nekoj članici NATO-a. ( K. Ž.)