UN PRODULJIO ROK

PLAN TEŽAK 460 MILIJUNA EURA Hrvatska mora biti očišćena od mina do 1. ožujka 2026.

 
 Mate Piškor / CROPIX

Hrvatska neće ispuniti obvezu iz Ottawske konvencije da do ožujka 2019. bude cijela razminirana, pa je Hrvatski centar za razminiranje tražio i dobio produljenje roka za dodatnih sedam godina, potvrdili su nam u Uredu za razminiranje Vlade.

Riječ je o drugom produljenju roka kojim se Hrvatska obvezala da će biti očišćena od mina, prvo do ožujka 2009., kada joj je produljen rok za još deset godina, no nećemo uspjeti ni do ožujka iduće godine, jer nam nedostaje novca, pa nam je sada produljenje odobreno do 1. ožujka 2026.

Ekonomska kriza

Dakle, Hrvatska ni nakon 28 godina od završetka rata i ratifikacije Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju (Ottawska konvencija) neće biti očišćena od mina. U zahtjevu koji je hrvatska strana slala UN-u stoji kako nismo razminirali zemlju zbog “nedostatnih financijskih sredstava, osobito u periodu od 2010. do 2015. godine, što je rezultat ekonomske krize”.

Zatim, tu su još i nedostatni kapaciteti Hrvatskog centra za razminiranje, usmjerenost na prioritetna razminiranja poljoprivrednih zemljišta, sve teži uvjeti za obavljanje poslova razminiranja (protek dugog roka), te dobivena saznanja o novim minski sumnjivim područjima. Od 2008. do 2018. realizacija plana bila je manja za čak 37 posto od planiranog.

- Prethodni plan bio je preambiciozan jer ga nisu pratila dostatna sredstva, no, smatramo da je ovaj novi rok ostvariv i da će Hrvatska biti bez mina do 2026. - kaže Hrvoje Debač, te dodaje da smo u ovoj godini razminirali preko 45 kilometara četvornih, te da se to može popeti i do 48 kilometara četvornih, pa bismo tim tempom mogli ostvariti plan do zadanog roka.

Od 2014. promijenio se i način financiranja projekata razminiranja jer sada 50 posto novca dolazi iz Europske unije, što olakšava Hrvatskoj posao, a razminiranje pak otežava neprohodno šumsko područje, koje će se morati pregledavati ručno, što poskupljuje cijeli posao. Čak 85 posto preostalog minski sumnjivog područja nalazi se u šumama. Ostali su teško dostupni prostori planinskog područja Velebita, Dinare, Svilaje, Kapele, ali i zaštićena područja u parkovima prirode Kopačkog rita, Lonjskog polja i Paklenice.

Pet županija

- Svaka izvađena mina preduvjet je za gospodarski oporavak. Šumska područja jesu problem, ali to ne smije biti alibi. Slat će se više pirotehničari i psi, te manji strojevi - kaže Debač.

Hrvatska je jedina država u EU sa sistemskom minskom kontaminacijom. Podaci za studeni govore da je još uvijek 400 kilometara četvornih opasnog područja, od toga su 264 kilometra četvorna za razminiranje, a 135 za tehničku provjeru. Procjenjuje se da imamo gotovo 32.000 mina u osam županija, 55 gradova i općina, gdje je postavljeno 12.225 znakova za opasnost. Minski najzagađenija je Ličko-senjska županija sa 138 kilometara četvornih minski sumnjivog područja, zatim Sisačko-moslavačka sa 70, Osječko-baranjska s 55 kilometara četvornih, Karlovačka s 50 i Zadarska s 30 kilometara četvornih.

Od 1998. do studenoga ove godine čak 1400 kilometara četvornih provjereno je, od toga je 600 kilometara četvornih razminirano, a 864 kilometra četvorna minski sumnjivih područja je reducirano tehničkim provjerama. Uništeno je gotovo 90.000 mina i 254.000 zaostale municije od rata. U tom periodu potrošeno je oko 800 milijuna eura na razminiranje, i većim se dijelom (55 posto) posao financirao iz proračuna, dok je manjim dijelom bila riječ o donacijama, državnim tvrtkama, kreditima Svjetske banke i fondovima EU.

Za vrijeme rata 1280 ljudi bilo je uključeno u 1016 nesreća s minama, od tog broja 270 ih je umrlo. Od završetka rata do danas zabilježene su 242 nesreće s minama u kojima je 123 ljudi poginulo, a 206 ih je zadobilo ozljede, teške i lake. Poslije 2008. broj nesreća znatno je smanjen, a 2017., primjerice, prvi put u povijesti nije bilo nijedne nesreće.

Ispunjenje plana

Država je, dakle, na razminiranje potrošila 440 milijuna eura, a u periodu od 2015. do danas rastu financiranja iz fondova EU. Za razminiranje cijele Hrvatske do 2026. bit će nam potrebno još gotovo 460 milijuna eura. Iz državnog proračuna trebalo bi ići 240 milijuna eura, 100 milijuna eura iz fondova EU, a Hrvatske šume trebale bi sudjelovati s nešto manje od 50 milijuna eura.

U HCR-u tvrde da će s postojećim kapacitetima (676 pirotehničara, 45 strojeva i 100 pasa) godišnje moći riješiti 56 kilometara četvornih, što bi onda bilo dostatno za ispunjenje plana.

Minski je i dalje sumnjivo 400 km2

- 56 km2 moramo godišnje razminirati

- 400 km2 je još uvijek minski sumnjivo

- 32.000 mina je još uvijek u Hrvatskoj

- 12.225 znakova za opasnost je postavljeno

- Ličko-senjska županija je minski najzagađenija

- Dosad smo potrošili 800 milijuna eura za razminiranje

- Bit će nam potrebno još 460 milijuna eura

- Uništili smo 90.000 mina i 254.000 zaostale municije

- Od završetka rata do danas 123 ljudi je poginulo, a 206 ranjeno od mina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. kolovoz 2022 17:01