Rebalansom proračuna za 2014. Vlada mora riješiti manjak od približno 7,5 milijardi kuna. Ministarstvo financija sastavilo je prijedlog mogućih mjera koje ugrubo znače da bi rashode trebalo smanjiti za oko 4 milijarde kuna, a prihode povećati za barem 3,5 milijardi kuna.
Predložene mjere nisu još prihvaćene, ni konačne jer se o njima moraju izjasniti koalicijski partneri. Kada je riječ o povećanju prihoda, najviše bi se moglo dobiti smanjivanjem doprinosa za uplate u drugi mirovinski stup te povlačenjem dobiti iz poduzeća u većinskom ili djelomičnom vlasništvu države.
Djelomično zadiranje u drugi mirovinski stup značilo bi da se umjesto sadašnjih 5 posto doprinos uplaćuje po stopi od oko 3 posto. Naši izvori tvrde da bi ta mjera bila privremena, na rok od dvije ili tri godine. “Drugi mirovinski stup se ne ukida”, kažu nam.
Koliko će uzeti
Da ministar Linić ozbiljno razmišlja o novcu iz drugog mirovinskog stupa, rekao je nedavno u jednom intervjuu, kada je izrazio nezadovoljstvo investicijskom politikom mirovinskih fondova. Ako se aktivnije ne uključe u kapitalno financiranje energetskih i drugih državno-privatnih i pravnih projekata, rekao je, Vlada bi mogla zamrznuti uplate u drugi mirovinski stup i taj novac usmjeriti u državni proračun. Riječ je o doprinosu od 5 posto koji fondovima godišnje donosi oko 5 milijardi kuna. Sudući po najnovijim informacijama, u Ministarstvu financija ne bi zamrznuli cjelokupni doprinos od 5 posto, već bi ga na određeno vrijeme smanjili na oko 3 posto, a onda bi neka sljedeća Vlada odlučila što dalje. Ako bi se odlučila za taj potez, približno dvije milijarde kuna preusmjerilo bi se iz mirovinskih fondova u državni proračun. Zamrzavanje uplata, smanjivanje dijela doprinosa ili potpuno ukidanje drugog stupa korak je na koji su se tijekom krize odlučile mnoge zemlje.
Iskustva EU zemalja
Poljska je, primjerice, jesenas ukinula drugi stup i tako jani dug smanjila sa 55 na 47 posto BDP-a, Mađarska ga je nacionalizirala prije dvije godine, a Slovačka je doprinos iz plaća smanjila sa 9 na 4 posto. Za tu ideju već se dulje vrijeme zauzimaju i brojni protivnici sadašnjeg modela mirovinskog sustava u Hrvatskoj jer smatraju da mirovinska reforma nije dala rezultate. Ako se ministar odluči za privremeno smanjenje dijela doprinosa u drugi stup, ta će interventna mjera, poput povlačenja dobiti iz javnih poduzeća, imati jednokratni učinak.
To opet znači da se problem odgađa i ne rješava se “strukturna ravnoteža”.
Stoga je vrlo upitno što će na kraju reći Europska komisija i koja je opcija njoj (ne)prihvatljiva. Da bi smanjila deficit, Vlada će ipak morati, uz novac iz drugog mirovinskog stupa, povući i dobit javnih tvrtki.
Proračun bi time mogao ubrati oko milijardu kuna. No, taj će iznos ovisiti među ostalim i o Ini. Naime, njenu dobit Vlada ne može slobodno raspoređivati jer joj za to treba suglasnost MOL-a kao najvećeg dioničara.
Kao moguće mjere za povećanje prihoda ministar Slavko Linić predložio je i dvije porezne: uvođenje poreza na zaradu od kamata i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit.
Top-lista mjera
Spominje se oporezivanje kamata po stopi od 20 posto. Procjene su da bi u tom slučaju država zaradila nekoliko stotina milijuna kuna. “Nije tu riječ o milijardu kuna kao što se govori, već o puno manjem iznosu”, čuli smo od upućenog sugovornika.
Mogućnost uvođenja poreza na nekretnine, rečeno nam je, sigurno nije opcija za 2014. godinu.
Smanjenje rashoda, prema prijedlogu ministra financija, osigurat će se prije svega rezanjem kapitalnih ulaganja, subvencija i uštedama na plaćama.
Naši izvori tvrde da se mirovine i plaće sigurno neće dirati, ali će se uštedjeti oko 400 milijuna kuna kroz ukidanje raznih dodataka na plaće u javnom sektoru.
Subvencije po raznim osnovama mogle bi se smanjiti za 500 milijuna kuna.
“Ministar financija predložio je cijeli meni mjera kojima bi se moglo osigurati pokrivanje manjka u proračunu. Sada tek treba raspraviti s partnerima i odlučiti koje ćemo od tih mjera i prihvatiti”, kaže jedan naš sugovornik.