Udruga dobavljača Agrokora uputila je u petak Anti Ramljaku, izvanrednom povjereniku Agrokora, primjedbe na prezentirani model nagodbe vjerovnika tog koncerna.
Nepravedni model
“U tijeku je izrada prijedloga modela, od strane naših pravnih i financijskih savjetnika, koji bi na pravedniji način tretirao dobavljače”, kazala nam je tim povodom Marica Vidaković, prokuristica Kraša i predstavnica dobavljača u privremenom Vijeću vjerovnika Agrokora. “Predstavljeni model nagodbe sadrži dva elementa koja su, ne samo nepovoljna, nego i nepravedna prema dobavljačima.
Prigodom prezentacije gospodina Ramljaka nagovijestila se, naime, mogućnost otpisa dijela potraživanja, takozvanog graničnog duga. Iako je gospodin Ramljak nakon prezentacije odbacio tu mogućnost, nije dana službena potvrda da će navedeni dug, u trenutku prijenosa imovine na operativna društva, biti tretiran kao i ostali novi dug, odnosno biti plaćen u skladu s usuglašenim rokovima”, ustvrdila je predstavnica dobavljača. Granični dug se odnosi na ugovorenu isporuku roba i usluga prije 10. travnja ove godine, a čije su fakture došle na naplatu poslije 10. travnja. Preostalo je platiti još 200 milijuna eura tog graničnog duga vjerovnicima, neslužbeno se moglo doznati, a do sada se on isplaćivao sukladno dostupnoj likvidnosti u Agrokoru i to osobnom odlukom Ante Ramljaka, a ne Vijeća vjerovnika.
Upravo zbog toga dobavljači smatraju kako to nije stari dug, nastao prije 10. travnja, a za čiju isplatu suglasnost mora dati Vijeće vjerovnika, nego novi dug koji se plaća “redovno” i u potpunosti. No, dobavljači sada strahuju kako će preostalih 200 milijuna eura graničnog duga ući u “stečajnu masu”, a nagodbom vjerovnika se predlaže veći otpis neosiguranih potraživanja. Uz navedenu problematiku graničnog duga, istaknula je Marica Vidaković, javilo se i pitanje tretmana imatelja neosiguranih potraživanja. “Predloženim modelom Ante Ramljaka, najviše bi bili pogođeni dobavljači Konzuma, što nije pravedno prema njima, s obzirom na to da su u najvećoj mjeri omogućili funkcioniranje sustava. Kako svi vjerovnici imaju pravo jednakog glasa u nagodbi Agrokora, neophodno bi bilo da se neosigurane tražbine tretiraju na isti način, neovisno o tome prema kojem subjektu su izvorno nastale”, naglasila je prokuristica Kraša.
Podsjetimo, model nagodbe predviđa da će različiti neosigurani vjerovnici doživjeti različiti otpis potraživanja, ovisno o tome od koga potražuju novac – Konzuma, Jamnice ili neke druge tvrtke. S druge strane, dobavljači traže da se nagodba sklopi na nivou Agrokora, a ne pojedinačnih poduzeća i da se onda odluči koliki će biti jedinstveni otpis za pojedini razred vjerovnika, pa tako i za neosiguranje vjerovnike. Stoga će biti zanimljivo vidjeti koji će to biti prijedlog dobavljača koji bi predstavljao kompromis, a koji ne bi narušio predloženi Ramljakov model, za koji izvanredna uprava tvrdi da je jedini u skladu s hrvatskim i međunarodnim stečajnim pravilima. Dakle, sada se nalazimo u fazi u kojoj će financijski i pravni savjetnici dobavljača, koji se tek trebaju angažirati, sastaviti novi prijedlog naplate potraživanja dobavljača i nakon toga će se čekati odgovor Ramljaka.
Od tog Ramljakova odgovora će onda ovisiti daljnja dinamika događaja, kao i to hoće li dobavljači aktivirati prijetnju obustave isporuke robe ako se izvanredni povjerenik ogluši na njihove zahtjeve.
Rusko zatopljenje
U svakom slučaju, na nacrt nagodbe vjerovnika se nije oglušio ruski Sberbank, čiji je predsjednik uprave Herman Gref izjavio, a prenijela Hina, da nakon serije pregovora o regulaciji Agrokorova duga, ne isključuje mogućnost omekšavanja svoje pozicije u tom sporu.
“Zasad još ne vidimo konkretne prijedloge o tom pitanju, ali održali smo seriju pregovora i možemo reći da je ton bio konstruktivan. Smatram da je to pravi put i, ako njime nastavimo, imamo priliku za dogovor”, ustvrdio je Graf. Takva znakovita promjena stava Rusa vjerojatno ne proistječe samo iz nacrta nagodbe vjerovnika prema kojoj dobavljači nisu u prednosti pred financijskim neosiguranim vjerovnicima, uključujući Sberbank, već i iz činjenice da sudski procesi u Londonu glede važenja lex Agrokora u Engleskoj za sada ne idu u korist Sberbank.
Dionice Jamnice, Leda, Zvijezde i Belja prodaju se u bescijenje
Glavna vijest s burze nije to što su, nakon što je Zagrebačka burza opet dozvolila trgovanje dionicama Agrokorovih kompanija, drastično pale cijene dionica Jamnice, Leda, Zvijezde, Belja i Vupika - čudna vijest je to da ima investitora koji kupuju po bilo kakvoj cijeni dionice tih tvrtki. Naime, Ante Ramljak je prije ustvrdio kako prema nacrtu nagodbe vjerovnika te dionice neće vrijediti ništa, pa nije jasno zašto je netko u petak kupovao dionice Jamnice po cijeni od 700 do 5,500 kuna, Leda po cijeni od 72 i 380 kuna, Zvijezde po cijeni od 35 kuna.
Zanimljivo je da je burza objavila i zahtjev Kreditne banke Zagreb upućen upravama PIK Vinkovci, Vupika i Zvijezde za sazivanje skupština, radi postavljanja zahtjeva za naknadu štete koju je tim tvrtkama izazvao Agrokor i druge pravne osobe u iznosima do 20,03 milijarde, 19,6 milijardi i 24,03 milijarde kuna. U zahtjevu banke navodi se da je 2016. Agrokor, kao najveći dioničar, koristeći svoj utjecaj naveo uprave triju društava da pristupe jamstvima za dugove Agrokora. Smatraju i da bi se odštetni zahtjev trebao uputiti na adrese Knighthead Capital Investments S.a.r.l., Knighthead Capital Investments II S.a.r.l, Kala Investments S.a.r.l., Madison Pacific Trust Limited, do iznosa od 1,06 milijarde eura jer su uvjetovali odobravanje kredita Agrokoru jamstvima te tri Agrokorove tvrtke.