Članstvo u Europskoj uniji učinilo nas je sigurnijom i snažnijom zemljom, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru dok je podnosio izvješće o sastancima Europskog vijeća.
Plenković je rekao da je Hrvatsku članstvo u Uniji "učinilo sigurnijom i snažnijom zemljom", iako ostaje "žal" jer je pandemija pokvarila planove prvog hrvatskog predsjedanja EU u prvoj polovici 2020.
"Ušli smo u nju (2020.) puni nade i optimizma, spremni predstaviti Hrvatsku u svijetu kao zemlju koja s ponosom preuzima kormilo najuspješnijeg političkog projekta u povijesti, Europske unije, ali povijest je za nas imala druge planove", rekao je premijer.
Svijet je pogodila pandemija, a Hrvatsku i dva potresa - prvi u Zagrebu u ožujku, a drugi krajem prošle godine u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Plenković je rekao da su "nas ti izazovi stavili na najveće kušnje, ali i izvukli iz nas ono najbolje: hrabrost i požrtvovnost zdravstvenih djelatnika, solidarnost i brigu za bližnjega brojnih volontera, veliko srce i visoki stupanj odgovornosti naših sugrađana".
Dodao je da je "jedinstvo i zajedništvo u nevolji možda i najpostojanija osobina našeg naroda kroz povijest".
Zahvalio je brojnim zemljama i iseljenicima na potpori i konkretnoj pomoći nakon potresa. "Hrvatska nije sama i može računati na brojne prijatelje", istaknuo je.
Podsjetio je da je Zagreb u ožujku dobio 683 milijuna eura iz Fonda solidarnosti što je "dosad najveći iznos pomoći iz ovog fonda po glavi stanovnika nekoj državi", a odgovarajuću pomoć očekuje i za Sisačko-moslavačku županiju.
Premijer je saborskim zastupnicima u utorak predstavio izvješće o sastancima Europskog vijeća u protekloj godini.
VFO i plan oporavka
"Najvažnijim postignućem" prošle godine smatra dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru iz kojeg Hrvatska ima na raspolaganju 12,7 milijardi eura, dok će Hrvatska sljedećih sedam godina u europski proračun godišnje uplaćivati 661 milijun eura.
Mehanizam EU sljedeće generacije ukupno je vrijedan 750 milijuna eura. Hrvatskoj iz tog mehanizma ide 9,6 milijardi eura, a za njega nije potrebno nacionalno sufinanciranje, istaknuo je premijer.
"Ostvarili smo ne samo ukupno velika sredstva, nego smo istodobno omogućili da apsorpcija ide onom dinamikom koja je primjerena uhodanosti naših institucija i tijela", dodao je premijer.
Plenković je dodao da je Hrvatski sabor 18. prosinca prihvatio odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU i da smo "prva članica koja je tu odluku potvrdila kroz sabor".
Cijepljenje protiv covida-19
U izradi je plan oporavka, otpornosti i uklanjanja posljedica pandemije u suradnji s Europskom komisijom, podsjetio je Plenković.
Hrvatska je iza Božića počela cijepiti stanovništvo, a premijer se nada ubrzanju cijepljenja.
Pozvao je "sve da se cijepe i misle na druge" i podsjetio da je osiguran dovoljan broj cjepiva.
Hrvatsko predsjedanje
Pandemija je utjecala na hrvatsko predsjedanje koje se u najvećoj mjeri odvijalo online.
Za vrijeme hrvatskog predsjedanja održan je virtualni Zagrebački samit i koji je "poslao važnu poruku o proširenju", otvoreni su pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, uvedena je nova metodologija pristupnih pregovora, istaknuo je premijer.
Premijer očekuje da "u istom smjeru nastavi Portugal", koji je 1. siječnja predsjedanje EU preuzeo od Njemačke.
Krajem siječnja prošle godine dogodio se brexit, a pregovori o budućim odnosima Britanije i EU postignuti su krajem 2020.
Plenković smatra da je dogovor "dobar za sve članice EU" te da je Hrvatska članica bloka koja je najmanje pogođena prekidom Britanije s Unijom.