Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u intervjuu za španjolske novine El País kako Hrvatska još uvijek nema informaciju tko je lansirao besposadnu letjelicu koja je prije osam dana pala u Zagrebu.
"U ovom trenutku nemamo nikakvu potvrdu o tome tko je lansirao bespilotnu letjelicu", izjavio je 51-godišnji Plenković u intervjuu objavljenom u petak.
Hrvatski premijer je razgovarao s El Paísom u srijedu tijekom boravka u Madridu gdje se sastao sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom, predsjednicom parlamenta Meritxell Batet i kraljem Felipeom VI. Plenković je prvo obišao NATO bazu Torrejón de Ardoz smještenu 20 kilometara od Madrida, nadležnu za kontrolu neba južnih zemalja Europe, uključujući Hrvatsku.
Na pitanje koliko je zabrinjavajući prošlotjedni incident u Zagrebu kazao je kako se radi o jako ozbiljnoj stvari.
'Znamo da je dron sovjetske proizvodnje, TU-141; šest tona težine i 14 metara dužine. Pao je 50 metara od zgrade u kojoj je bilo 4500 studenta pored restorana, mosta i noćnog kluba. Imali smo nevjerojatnu sreću da nije bilo poginulih i ozlijeđenih. Ono što najviše uznemiruje je to što smo otkrili da je na letjelici bio eksploziv. Da je udarila u bilo koju od obližnjih zgrada, prouzročila bi tragediju, nezamislivu štetu', kazao je i dodao kako očekuje da će istraga rasvijetliti sve okolnosti.
Lažna uzbuna
Kazao je kako je tijekom posjeta NATO centru u Torrejónu saznao kako je letjelica išla pravocrtnom putanjom velikom brzinom, na maloj visini i da ga rumunjski i mađarski radari nisu vidjeli kao potencijalni rizik.
'U tom trenutku se na tim radarima pojavljivalo mnogo više stvari te se smatralo da je to lažna uzbuna. Nakon toga je ušao u Hrvatsku, a do pada u glavnom gradu prošlo je nekoliko minuta. Ono što trebamo razjasniti je radi li se o nesreći i je li dron do Zagreba dospio greškom, sabotažom ili namjerom.'
Na pitanje misli li da bi se sukob u Ukrajini mogao još više pogoršati sljedećih tjedana kazao je kako diplomatski napori da se zaustavi brutalna agresija Rusije još nisu dali rezultate.
'Snažno podržavamo traženje političkog rješenja za mir i prekid vatre. 27 država članica je pokazalo svoju potporu Ukrajini na sve moguće načine: humanitarnom, financijskom, vojnom, diplomatskom pomoći; i kroz sankcije uvedene Rusiji. Nastavit ćemo činiti sve što budemo mogli da ublažimo pritisak na Ukrajince i pojačamo pritisak na Moskvu. Osuda ovih brutalnih djela kojima se krše sva temeljna načela međunarodnog prava je jednoglasna', kazao je.
Ruski plin
Kazao je i kako većina europskih zemalja puno više ovisi o ruskom plinu od SAD-a, no kako u Hrvatskoj to nije slučaj, budući da je tijekom njegovog prvog mandata (2016.-2020.) na otoku Krku izgrađeno postrojenje LNG za regasifikaciju s kapacitetima za kućanstva i gospodarstvo.
'No, mislim da EU mora stvoriti alternativnu mrežu, pokušavajući nastojeći istovremeno povećati svoju proizvodnju i povećati uvoz iz drugih zemalja', ustvrdio je premijer.
Dodao je kako je potrebno učiniti sve da se eliminiraju špekulacije koje poskupljuju naftu i plin, a što utječe i na cijenu struje.
Upitan bi li podržao uspostavu novog fonda za gospodarski oporavak, koji bi mogao uključivati izdavanje zajedničkog duga, kazao je kako će se ta opcija morati razmotriti ukoliko se situacija nastavi pogoršavati.
'Next Generation EU (fond od 750 milijardi dogovoren u srpnju 2020.) bio je snažan odgovor na veliki problem. Vjerojatno ćemo se sada suočiti sa sličnom situacijom, ali moramo vidjeti kako će se kretati cijene energenata', kazao je.
Hrvatska suosjeća
Napomenuo je kako je Hrvatska zemlja koja je bila žrtva velikosrpske politike Slobodana Miloševića.
' Rat je bio prije samo 30 godina, pa možemo bolje razumjeti patnju ukrajinskog stanovništva. Bio sam u Kijevu u prosincu i zajedno s predsjednikom Zelenskim potpisao sam deklaraciju potpore europskom putu Ukrajine. Snažno stojimo uz ukrajinski narod', istaknuo je Plenković.
'Kijevu moramo poslati signal snažne političke potpore. Prije nekoliko godina, dok sam bio zastupnik u Europskom parlamentu, vodio sam izaslanstvo za odnose s Ukrajinom. To je zemlja koju dobro poznajem i itekako sam svjestan svih poteškoća kroz koje prolazi od 2014. godine i koliko je približavanje Europi ključno za ukrajinski narod. Vrlo je pozitivno što je Vijeće zadužilo Komisiju da izradi mišljenje o mogućem pristupanju Ukrajine, ali predstoji zahtjevan proces. Do tada moramo intenzivirati odnose EU-a i Ukrajine na svim područjima, s ambicijom uspostave posebnog statusa', dodao je.
Plenković je komentirao i Hrvate koji su dobrovoljno otputovali u Ukrajinu kako bi se borili protiv ruskih trupa. Kazao je kako misli da ih je vrlo malo i kako su već rekli da svi oni koji se odluče putovati to čine temeljem vlastite odluke i s vlastitom odgovornošću.
Kazao je kako su u Hrvatskoj odobrene neke hitne mjere kako bi izbjeglice dobile 'ne samo dom, već i zdravstvenu i socijalnu pomoć. Također ćemo im olakšati pristup tržištu rada i obrazovanju.
Upitan o Srbiji koja se odbila pridružiti sankcijama uvedenima Rusiji i koja nastavlja kupovati rusko oružje, kazao je kako nakon invazije države više ne mogu sjediti na dvije stolice.
'Ili su na jednoj strani ili su na drugoj. Vrijeme je da Srbija kaže što zaista zastupa i ako ima europske ambicije počne zauzimati političke stavove sukladne onima država EU-a i zapadnog svijeta', zaključio je.