Iako je stalno ponavljala da produljenje roka od 18 mjeseci za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti (EUSF) za sanaciju šteta od potresa nije moguće, Europska komisija (EK) ipak je pronašla način da Hrvatskoj da dodatnih godinu dana za to. Nakon jučerašnjeg sastanka premijera Andreja Plenkovića s predsjednicom EK Ursulom von der Leyen oboje su najavili da će Komisija odobriti korištenje fondova do lipnja sljedeće godine. Zanimljivo je da Von der Leyen ne koristi izraz "produljenje" nego "usklađivanje" roka.
"Slijedom argumentacije koju sam iznio predsjednici Von der Leyen, Komisija će odobriti korištenje sredstava EUSF-a za sanaciju štete od potresa u Zagrebu do lipnja 2023. godine, što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete", napisao je Plenković na Twitteru nakon sastanka.
Dodao je da cijeni što je Europska komisija uvažila specifičnu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi nakon dva razorna potresa koja su pogodila dva bliska područja, uz istovremenu borbu protiv pandemije covida-19, što se ocjenjuje kao "viša sila".
EK: 'Zainteresirani smo izaći u susret Hrvatskoj'
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napisala je da je s hrvatskim premijerom razgovarala o radu na obnovi nakon potresa u Zagrebu i Petrinji koju EK podupire.
"S obzirom na izvanredne okolnosti, Komisija će povoljno razmotriti zahtjev za prilagodbu rokova za apsorpciju fondova EUSF-a do lipnja 2023. godine", napisala je Von der Leyen.
Izvori iz Europske komisije i ranije su poručivali da je Komisija "zainteresirana" Hrvatskoj izaći u susret, ali su ustrajali na tome da "produljenje roka prema regulativi nije moguće". Oporba je zbog toga kritizirala Vladu i Plenkovića koristeći često njegovu izjavu da "nije teško podići slušalicu, nazvati predsjednicu Komisije von der Leyen i tražiti produljenje roka".
Europska komisija je inače poznata po krajnje opreznom korištenju izraza. Kad god su odgovarali na pitanje je li Hrvatska tražila produljenje roka, odgovarali su da to nije "formalno zatraženo". Neslužbeno su u Komisiji govorili da se "Hrvatska, iako nije formalno zatražila, neformalno raspitivala o mogućnosti produljenja roka".
Dosad iskoristili samo 4 posto sredstava
Ova najava predsjednice Europske komisije izuzetno je bitna za Hrvatsku s obzirom na to da je korištenje sredstava išlo izuzetno sporo pa je prijetila opasnost da će Hrvatska u Fond morati vratiti milijarde kuna. Prema postojećim pravilima EU, rok za potrošnju novca je do ljeta ove godine, a Hrvatska je do sada iskoristila samo oko 4 posto sredstava. Zaprimljeno je, prema dostupnim podacima, ukupno 545 projekata vrijednosti čak 11,9 milijardi kuna, a sklopljeno je 316 ugovora u vrijednosti 8,4 milijarde kuna. Međutim, isplaćeno je i potrošeno samo četiri posto odobrenog novca - a jedino se to računa.
Hrvatska je jedan od najvećih korisnika Fonda solidarnosti otkad taj fond postoji. Za sanaciju posljedica od potresa Hrvatskoj je isplaćeno više od 750 milijuna eura. Prema podacima koje je objavila Europska komisija u brošuri o pregledu korištenja Fonda solidarnosti od 2002. do 2020., Hrvatska je bila treći najveći korisnik Fonda solidarnosti otkad on postoji. Jedino su Italija s više od 3 milijarde i Njemačka s više od milijardu eura dobile više novca na raspolaganje za suočavanje s katastrofama od Hrvatske. Koliko je puno Hrvatska dobila govori i podatak da je iza nje na četvrtom mjestu Francuska s trostruko manjim iznosom odobrene pomoći, odnosno 250 milijuna eura.
Dosadašnje iskustvo korištenja tog fonda pokazuje da države članice gotovo potpuno iskoriste novac, a povratak dijela sredstava je rijetkost. No, osim na rokove, treba pripaziti i na to da novac ne ide u svrhe za koje ta sredstva nisu predviđena jer bi se nakon toga revizijom moglo utvrditi da se moraju vratiti. To nisu sredstva za obnovu nego za hitne mjere i zato je rok za njihovo korištenje 18 mjeseci.
