Premijer Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavili su u petak tri zakonska prijedloga s kojima Vlada Republike Hrvatske planira pomoći blokiranim građanima.
"U izbornom smo programu rekli da ćemo raditi na tome da se otpišu dugovi ljudima koji iznose manje od jedne prosječne plaće. Želimo olakšati položaj blokiranih i želimo smanjiti njihov broj, ali poslati poruku da je uredno ispunjenje dugova je standard koji se mora poštivati. Samo tako možemo osigurati normalno poslovanje. Bez poštivanja tih načela, nema vladavine prava... Poruku solidarnosti moramo dignuti na višu razinu", rekao je Plenković.
Premijer je konstatirao da je u Republici Hrvatskoj trenutno blokirano 325.254 građanina te da oni duguju 43,37 milijardi kuna. Marić je rekao da 4.694 građana duguje oko 22 milijarde kuna odnosno 52 posto ukupnog duga te da svi ostali građani duguju ostalih 48 posto. Najviše građana pod ovrhom je zbog dugova prema telekom operaterima, dok se najveći iznos duguje bankama.
Nakon kratkog uvoda premijera Plenkovića, ministri Marić i Bošnjaković detaljnije su predstavili mjere za deblokadu građana. Prvi zakon kojim se planira pomoći blokiranima je Zakon o otpisu dugova fizičkih osoba. Tim će se zakonom automatski jednokratno otpisati dugovi građana u iznosu do 10 tisuća kuna prema državi, lokalnoj samoupravi u povezanim osobama, odnosno tvrtkama u državnom vlasništvu.
"Tim će se zakonom deblokirati 11.168 tisuća građana, oni automatski izlaze iz evidencije blokiranih. Također, oni ne moraju ništa poduzimati, sve će za njih napraviti FINA", rekao je Marić. "Uzet ćemo stanje dugova na dan 31. 12. 2017. i ova mjera je jednokratna. Sigurno nećemo opet donositi takvu. Otpis duga od 10 tisuća kuna obuhvatit će 180 tisuća ljudi, i njihov će se dug smanjiti za milijardu kuna."
Ministar financija je dodao da su u zakon ugrađene mjere koje će potaknuti i privatne tvrtke da otpišu dugove u istom iznosu. "Oni koji su obveznici poreza na dohodak moći će otpis duga prijaviti kao porezno priznati rashod. Taj iznos ograničavamo na 10 tisuća kuna, ali to ne sprečava tvrtke da otpišu i više duga. Također, otpisani dug neće se smatrati oporezivim primitkom", ustvrdio je ministar Marić.
Marić je dodao da će se detaljnije razraditi program reprogramiranja dugova prema zakonski utvrđenim financijskim razredima. Oni koji duguju 50 tisuća i manje moći će reprogramirati svoj dug kroz 36 mjeseci, oni koji duguju između 50 i 100 tisuća kuna kroz 42 mjeseca, oni koji duguju od 100 do 500 tisuća kuna na pet godina, odnosno 60 mjeseci. Na te će se dugove plaćati zatezna kamata.
Drugi zakon koji je predstavljen, Zakon o provedbu ovrhe nad novčanim sredstvima, predviđa ograničavanje trajanja ovrhe na tri godine. "Dug tih građana ne prestaje, prestaje samo ovrha, tj. ona postaje nemoguća. Vjerojatnost da bi se vjerovnik namirio ako ne bi bilo naplate unutar zadnjih šest mjeseci ovrhe koja već traje tri godine je manje oko 1 posto."
"Mjerom ne diramo u dug, ali ćemo smanjiti broj blokiranih građana za 71.000, a iznos blokade će se s prvom mjerom smanjiti za oko 32 milijarde kuna", istaknuo je Plenković.
Ministar Bošnjaković najavio je da će se i pojednostaviti stečaj potrošača s ciljem da se deblokira 80 tisuća građana čija glavnica dugova iznose 20 tisuća kuna i manje, a koji su pod ovrhom dulje od tri godine. "Postojeći zakon nije dao rezultate jer su procedure komplicirane i složene te se građani tim instrumentom nisu koristili", rekao je Bošnjaković.
"Očekujemo da će takvih biti oko stotinjak tisuća, vidjet ćemo nakon što se provedu prve dvije mjere. Postupke će pokretati Fina, ali će građanin moći reći da on ne želi u stečaj. Sada ga pokreće sam građanin", rekao je Bošnjaković.