CRKVA SV. BLAŽA

PLENKOVIĆ, JANDROKOVIĆ, BANDIĆ I BROJNI MINISTRI NA MISI ZA DOMOVINU Bozanić: 'Štetno je poigravanje kalendarom zajedničkoga nacionalnog spomenara'

 
 Zeljko Puhovski / CROPIX

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je u subotu na misi za Domovinu, kako događanja u Hrvatskoj 1990. ulaze u okvir procesa koji je 1989. godine zahvatio zemlje srednje i istočne Europe, u kojima je tada vladao komunistički totalitarni režim.

Kardinal Bozanić je to istaknuo predslaveći Svetu misu za domovinu na Dan hrvatske državnosti u zagrebačkoj Crkvi sv. Blaža.

"Prigoda je to da posvijestimo odgovornost što je kao građani i vjernici imamo za domovinu, napose u trenutcima mnogih izazova pred kojima se nalazi hrvatsko društvo", rekao je Bozanić.

Dodao je kako je ovogodišnji Dan hrvatske državnosti po mnogočemu jedinstven, što je vidljivo i kao izvanjski okvir.

"Događanja u Hrvatskoj 1990. godine ulaze u okvir procesa koji je 1989. godine zahvatio zemlje srednje i istočne Europe u kojima je vladao komunistički totalitarni režim", rekao je zagrebački nadbiskup.

Naglasio je da se tada podigao u narodima i tadašnjim vremenima 'val promjena, kada su mnoštva progovorila i otvorila svoje misli i težnje za slobodom'.

Kardinal Bozanić podsjetio je kako su iz toga procesa proizašli mnogi oblici demokracije, koji su pružili nadu u promjene političkih i socijalnih struktura, opterećenih nizom mučnih nepravda i mržnje, ekonomskoga rasula i teških socijalnih sukoba.

"Taj val zahvatio je i nas s procesom demokratskih promjena 1990. godine i s nadom da se pitanja mogu riješiti mirnim putem", napomenuo je kardinal.

FOTOGALERIJA: Kardinal Bozanić predvodio misu za domovinu u Crkvi svetog Blaža u Zagrebu

30. svibnja 1990. u starodrevnu hrvatsku sabornicu ušli slobodno izabrani zastupnici

Podsjetio je i kako je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) još 1995., prigodom obilježavanja obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, naglasila kako je, za razliku od drugih naroda Europe, kojima je 1945. godina donijela slobodu i demokracije, u nas komunistički totalitarizam donio mnoštvo progona, zatvora i ubijanja nedužnih ljudi.

Tako naše ratno poglavlje nije završilo s Drugim svjetskim ratom prije 75 godina, kao kod drugih naroda Europe, osobito zapadne Europe.

Upravo stoga je 30. svibnja 1990. godine dan kada su u 'starodrevnu hrvatsku sabornicu ušli slobodno izabrani zastupnici na višestranačkim izborima, s dobrom voljom da zajedno riješe probleme', naglasio je kardinal Bozanić.

Ocijenio je kako je to događaj koji je shvaćen kao početak od velikoga nacionalnog značaja. Kardinal Bozanić podsjetio je i kako je Hrvatski sabor dugo stoljeća bio čuvar hrvatske samobitnosti.

Napominje kako je druga važna činjenica to da je novom naraštaju prenesena važnost uspostave višestranačja nakon komunističke totalitarne vlasti.

"Današnji je datum imao veliku ulogu u konačnom oblikovanju državnosti, što je postalo općim simbolom sposobnim ujedinjavanju", rekao je kardinal Bozanić i ocijenio štetnim svako poigravanje kalendarom zajedničkoga nacionalnog spomenara.

Višestranački sabor je, ističe, događaj prekretnica u nacionalnom životu Hrvata, jer su događaji proistekli iz njegova rada pokazali da se radi o povijesnom događaju, što su potvrdili i neprestani napadaji na mladu hrvatsku demokraciju.

To se pretvorilo u otvoreni rat protiv naše domovine, rekao je kardinal Bozanić.

Treća vanjska okolnost, dodao je, važna za današnji Dan hrvatske državnosti jest Crkva svetoga Blaža u kojoj obilježavamo današnji dan, raspoređeni po njoj zbog Covida 19.

Napominje kako je ovo prigoda zahvaliti Bogu za sve one ljude koji su se nesebično žrtvovali i pokazali napor u nesrećama koje su nas pogodile.

Kardinal Bozanić posebno je izdvojio zdravstveno osoblje, vatrogasce, vojnike i policajce te druge dragovoljce koji su nam u tim trenutcima, danju i noću pomagali i spašavali.

Ono što se voli, ne uništava se

Treba odati priznanje i državnim službama te disciplini hrvatskih građana koja se očitovala u mnogim prigodama, dodao je.

Pomolio se i za sve one koji su svojim zalaganjem i žrtvom omogućili slobodu i dostojanstvo hrvatskom čovjeku, kazao je Bozanić.

Pozvao je vjernike da svoj život usklađuju s Isusom te da uzmognu donositi odluke po mjeri Evanđelja i onda kad ih očekuje suočavanje s teškoćama. Tako bi se trebali držati vjernice, a to su posebice očitovali naši hrvatski branitelji, podsjetio je.

Poručio je i kako se za ono što se voli, žrtvuje do kraja. "Ono što se voli ne uništava se, onoga koga se voli, ne vara se", istaknuo je Bozanić.

Upozorio je i kako je 'komunistički režim još ostavio na mnogim područjima pustoš, posebice u školstvu i naobrazbi'.

Zato je pozvao 'na moralnu obnovu zbog pustoši koje je ostavio komunistički režim svojom izopačenošću. Porušio je i omalovažio sve tradicionalne vrednote i moralne norme, što se podjednako odnosi na obiteljski i školski odgoj te radnu i poslovnu etiku', podsjetio je kardinal Bozanić na riječi prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, i pozvao na pomirenje u hrvatskom društvu.

Na misi za Domovinu bili su, uz okupljene vjernike, i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković i ministri u Vladi.

Bozanić: 'Naše ratno poglavlje nije završilo prije 75 godina'

Informativna katolička agencija objavila je homiliju Homilija kardinala Bozanića na Misi za Domovinu prigodom Dana hrvatske državnosti koju možete pročitati u nastavku:

"Preuzvišeni Apostolski nuncije u Republici Hrvatskoj,

poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskoga sabora i saborski zastupnici,

cijenjeni gospodine Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske i svi predstavnici izvršne i sudbene vlasti,

poštovani gospodine Gradonačelniče Grada Zagreba i predstavnici gradskih vlasti,

draga subraćo u episkopatu i prezbiteratu,

dragi redovnici i sestre redovnice,

poštovani pripadnici hrvatske vojske i policije,

cijenjeni hrvatski branitelji,

poštovani predstavnici znanstvenih, obrazovnih i kulturnih institucija,

draga braćo i sestre u Kristu!

1. Čuli smo riječi Apostola Pavla, kojima poziva Crkvu da se obavljaju prošnje, molitve, molbenice i zahvalnice za sve ljude, posebno za sve koji su na vlasti, da provodimo miran i spokojan život u svoj bogoljubnosti i ozbiljnosti (usp. 1 Tim 2,1-2).

Dan hrvatske državnosti prigoda je da si posvijestimo odgovornost što je kao građani i vjernici imamo za Domovinu, napose u trenucima novih izazova pred kojima se nalazi ne samo hrvatsko društvo, nego i čitav svijet.

Ovogodišnji Dan hrvatske državnosti po mnogočemu je poseban, što je vidljivo i po izvanjskim okolnostima. Posebnost mu daje već i pogled na događaj kojemu obilježavamo tridesetu obljetnicu.

Događanja u Hrvatskoj 1990. godine ulaze u okvir procesa koji je godine 1989. zahvatio zemlje Srednje i Istočne Europe, u kojima je vladao komunistički totalitarni režim. Na izvan nenadano i neočekivano podigao se u narodima i tadašnjim državama val dubokih promjena kad su mnoštva progovorila iz svoje nutrine te otvorila svoje potisnute misli i težnje za slobodom.

Mnogi su u tim događajima vidjeli gotovo neko »čudo«. Iz tog povijesnog procesa proizašli su novi oblici demokracije, koji su pružili nadu u promjene u krhkim političkim i socijalnim strukturama, opterećenim hipotekom mučnoga niza nepravdi i mržnje, ekonomskog rasula i teških socijalnih sukoba.

2. Taj val, s polugodišnjim zakašnjenjem, zahvatio je i Hrvatsku s procesom demokratskih promjena 1990. godine i s nadom da se zamršena pitanja mogu riješiti mirnim putem.

Naime, kao što smo mi biskupi Hrvatske biskupske konferencije, prije 25 godina, o 50. obljetnici završetka Drugoga svjetskog rata, u posebnom Pismu naznačili kako je, za razliku od drugih naroda zapadne Europe kojima je 1945. godine vraćena sloboda i demokracija, »dolaskom marksističkog totalitarizma za nas značio nov početak progona, zatvora, ubijanja nevinih ljudi«.

I zbog toga naše ratno poglavlje nije završilo prije sedamdeset i pet godina, kao kod drugih naroda Zapadne Europe.

Stoga je 30. svibnja 1990. godine, dan kad su u starodrevnu hrvatsku sabornicu, nakon dugog razdoblja ušli na tajnim višestranačkim izborima slobodno izabrani zastupnici da s dobrom voljom zajedno traže rješenje za teška pitanja tadašnjeg trenutka, događaj koji je shvaćen kao novi početak od velikog nacionalnog značenja. A valja ovdje napomenuti i to da je upravo Hrvatski sabor tijekom dugih stoljeća bio znak i čuvar hrvatske državne samobitnosti.

3. Druga izvanjska okolnost jest datum. Ponovno slavimo Dan državnosti na onaj dan spomena koji je duboko urezan u povijest hrvatskoga naroda i koji je prirastao srcu ne samo ljudima koji su bili dionici tih događanja, nego i novom naraštaju, kojemu je prenesena važnost uspostave višestranačja, nakon partijske komunističke vladavine.

S današnjim je datumom u narodu povezano široko prihvaćanje događaja koji je kasnije imao razna očitovanja u konačnom oblikovanju državnosti. S današnjim su datumom nadalje od početka povezani osjećaji, novi spomen-događaji, istinski simboli, sposobni ujedinjavati i nadahnjivati.

Vjerujem da se iz iskustava mijenjanja datuma i u Hrvatskoj naučilo koliko je nerazborito i štetno politički se poigravati kalendarom zajedničkoga nacionalnog spomena koji seže dublje od trenutnih stavova određenih političkih skupina.

4. Prije trideset godina, upravo na današnji dan, kardinal Franjo Kuharić je u svojoj propovijedi u našoj Katedrali, nakon što je pozvao na molitvu da u djelovanju Sabora i nove vlasti bude prisutna mudrost Duha Svetoga, između ostalog rekao: »Ima u povijesti naroda tako važnih događaja i odlučnih trenutaka koji su prekretnica u narodnom životu i koji opet usmjeruju jedno novo razdoblje; mijenjaju tijek zbivanja pa se takve promjene s pravom ocjenjuju u svom značenju kao povijesne«.

I pritom je dodao: »Hrvatski narod i svi građani Hrvatske birali su svoje predstavnike kojima povjeravaju odgovornost za svoju budućnost i brigu za ostvarenje svih opravdanih težnja da se izgrađuje društvo na zdravim temeljima pravednosti, istine i slobode…

Novi je Sabor višestranački, što znači da će pristupi rješavanju životnih pitanja građana biti različiti, ali birači s pravom očekuju konstruktivnu suradnju većine i manjine, da u međusobnom poštovanju sve povezuje interes za opće dobro u kojem je uključeno dobro osobe, obitelji i naroda«.

Zacijelo da ni danas te Kardinalove riječi o pravednosti, istini i slobodi, kao ni druge tada izgovorene: o dostojanstvu, ravnopravnosti, poštovanju; o radosti »sinova i kćeri hrvatskoga naroda u domovini i tuđini«; o dobru osobe, obitelji i naroda, o katolicima u Saboru i Vladi, nisu izgubile na vrijednosti.

Kada se u ono vrijeme govorilo o budućnosti, građenoj na temeljima postavljenima toga dana, bilo je nemoguće ljudskim očima vidjeti, ne desetljeća nego i samo nekoliko godina unaprijed, što su pokazale višestruke neizvjesnosti i napadi na mladu hrvatsku demokraciju, koji su nedugo zatim pretvoreni u otvoreni ratni pohod protiv naše Domovine.

5. Treća izvanjska okolnost koja odražava posebnost ovoga slavlja jest ovo mjesto: crkva svetoga Blaža, u kojoj danas slavimo Misu za Domovinu, raspoređeni u njoj na neobičan način.

Razlog za to je Covid-19, a zatim i potres koji je u Zagrebu ostavio razorne tragove, a tako i oštetio crkve, počevši od naše Prvostolnice i crkve svetoga Marka, kao nedvojbenih duhovnih i arhitektonskih simbola i našega glavnog grada i cijele domovine Hrvatske.

Ovo je prigoda da Bogu zahvalimo i za tolike državne službe i dobrovoljne organizacije koje su prošlih tjedana i mjeseci nesebično uložile svoje vrijeme, znanje te izuzetan napor u nesrećama koje su nas pogodile u pandemiji (Covid-19), kao i u potresu.

Posebno mislim na zdravstveno osoblje, naše vatrogasce, vojnike, policajce i druge dobrovoljce koji su u posebnim trenucima, danju i noću pomagali i spašavali. Potrebno je odati priznanje i državnim službama kao i disciplini hrvatskih građana koja se tih tjedana očitovala u mnogim prigodama.

Stoga, i ova Misa za Domovinu neka bude velika zahvala Gospodinu za njegove darove i zajedništvo s bližnjima. Preporučimo Bogu žive i pokojne koji su tijekom 30 godina svojim zalaganjem, velikodušnošću i žrtvom omogućili život naroda u slobodi i dostojanstvu.

6. Tim raspoloženjem slušali smo i navještaj Božje riječi neposredno prije sutrašnje svetkovine Duhova. Upečatljive su Isusove riječi: »Ti idi za mnom«. To su posljednje Isusove riječi zapisane u Evanđelju po Ivanu.

Upućene su apostolu Petru u posebnom ozračju, a mi ih čitamo kao riječi koje sažimaju poziv na koji smo pozvani, želimo li biti Isusovi učenici: slijediti ga, pouzdati se u njega i biti spremni vršiti volju našega nebeskog Oca.

Isus je Petru povjerio veliku, najveću zadaću u brizi za Crkvu, u učvršćivanju vjere vjernika, u svjedočenju Radosne vijesti, u čuvanju jedinstva. Pa ipak, iz pitanja što ga Petar upućuje Isusu: »Gospodine, a što s ovim?«, vidi se ponajprije znatiželja Apostolskog prvak glede učenika kojemu je Isus očitovao posebnu blizinu i ljubav.

Umjesto da udovolji Petrovoj znatiželji, Isus podsjeća Petra da – ako uistinu želi biti vjeran služitelj – treba ostati usredotočen na vlastito poslanje. To za sve nas uključuje i odbijanje kušnje nezdravog uspoređivanja s drugima te prebacivanja težišta sa svog zadatka samo na ono što bi netko drugi trebao učiniti.

Naime, Bog za svakog čovjeka ima posebno mjesto, zadatak i poslanje. Da ne bismo i mi učinili sličnu pogrješku, budimo svjesni ljudske želje za uspoređivanjem i opasnosti da razne plodove, pa i na području gospodarstva i politike, mjerimo uskom mjerom sebičnosti, vođeni samo svojim prohtjevima, a ne kompetentnošću.

7. I danas, na Dan hrvatske državnosti, kada molimo za svoju hrvatsku Domovinu, do nas dopiru Isusove riječi: Ti idi za mnom! To je poziv da svoj život uskladimo s Isusovim, s Božjim planom i s njegovom voljom.

To je poziv da Isusove riječi i ponašanje, njegovu prisutnost, unosimo u sva ozračja društvenoga života, vođeni njegovim Duhom. To je poziv svakomu od nas da uvijek budemo spremni donositi odluke po mjeri Evanđelja i onda kada to zahtijeva suočavanje s teškoćama.

To su vrjednote koje trebaju resiti državu kakvu izgrađuju, za kakvu se zalažu, i u kakvu se trebaju ugrađivati vjernici. To su u presudnom trenutku posebno očitovali hrvatski branitelji.

Kao i sve drugo što u životu ima najveću vrijednost – koju ne mogu obezvrijediti ni velike kušnje s kakvima smo se suočili tijekom posljednjih trideset godina – živi od ljubavi. Za ono što se voli, žrtvuje se do krajnjih granica. Ono što se voli, ne uništava se. Onoga koga se voli, ne vara se.

Onomu tko živi u nama kao ljubav, posvećuje se briga, pomaže mu se i daruje. Zato Hrvatsku grade oni koji je vole! Samo se ljubavlju može oblikovati postojana obitelj, zajednica Crkve, pa i solidna država.

8. Prije trideset godina, na današnji dan, predsjednik dr. Franjo Tuđman u Saboru je izrekao riječi vrijedne naše današnje pozornosti, jer zadaće o kojima je govorio mnoge su ostvarene, a druge ne samo da nisu nestale, nego su zadobile i neke nove oblike te, prošavši kroz žrvanj rata protiv Hrvatske i poraća do najnovijih razvojnih tijekova, postale još žurnije.

Na kraju svoje, kako ju je nazvao, »pristupne besjede« Predsjednik je nabrojio i »najhitnije neposredne zadaće« koje su bile pred novom demokratskom vlašću. Osim donošenja novoga Ustava, uređenja suverenoga položaja i punoga povratka Hrvatske u europsku cjelinu, on primjećuje da »stari režim ostavlja na mnogim područjima duhovnu i materijalnu pustoš, osobito u školstvu i obrazovanju«.

Naznačio je da »na području kulture i umjetnosti valja ukloniti posljedice prisile idejnoga jednoumlja«. Kao hitnu zadaću vidi i »moralnu obnovu i etiku rada«, zbog posljedica što ih je ostavio »protunaravni realsocijalistički sustav« koji je »svojom izopačenošću porušio i omalovažio sve tradicionalne vrednote i moralne norme«, što se »podjednako odnosi na obiteljski i školski odgoj, na profesionalnu, radnu i poslovnu etiku«.

9. Braćo i sestre, spomen na trideset godina koje smo proživjeli u hrvatskoj državi potiče nas danas na molitvu, na razgovor s djecom i mladima, na duhovno putovanje koje će otkriti radosti i nade, žalosti i tjeskobe tog razdoblja.

Posebno danas molimo Duha Svetoga za mir, zajedništvo, suradnju i pomirenje u hrvatskom društvu i među narodima te za opraštanje koje omogućuje novi početak. U ovom vremenu raznih izazova i novih nesigurnosti koje imaju svjetske razmjere molimo Božji blagoslov za Domovinu i čitav svijet.

Neka našu molitvu za Božji blagoslov prati nebeski zagovor blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka istine i čiste savjesti, te Presvete Bogorodice Marije, duhovne Majke svih ljudi i nebeske Kraljice svih naroda.

Njoj naši pradjedovi u drevnom remetskom svetištu dadoše naslov: Fidelissima Advocata Croatiae – Najvjernija Odvjetnica Hrvatske! Tako neka bude. Amen."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2022 06:57