- Vlada je pokazala i pokazuje dobru volju za opstanak brodogradnje, ali javnost mora znati da su plaćena državna jamstva, novac potrošen, a brodova nema - rekao je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković govoreći o aktualnoj krizi brodogradilišta Uljanika.
- Mi nismo bježali, sa svima smo razgovarali, gledali da restrukturiranje bude održivo, da se kompanija oporavi i posluje u budućnosti - izjavio je Plenković novinarima.
- Mi smo, ova Vlada, plaćali jamstva za izgradnju brodova, koji se nisu napravili. Para nema, a nema ni brodova, a država kao jamac mora platiti, jer inače ne vrijedi institut državnog jamstva pa nas nitko u financijskom svijetu ne bi doživljavao - dodaje Plenković.
Naveo je primjer jednog broda koji se dovršava na dokovima Uljanika, a koji nije napravljen na vrijeme zbog pogrešnih odluka uprave brodogradilišta. Brod se dovršava na način da je naručitelj uzeo stvar u svoje ruke, angažirao druge radnike, neke i iz Uljanika i neke kooperante te svaki dan dolazi zrakoplovom iz jedne zemlje kako bi osobno nadgledao dovršetak gradnje.
- Stoga je jako važno da javnost zna što se događa u Uljaniku - rekao je Plenković, dodajući kako se pri odlučivanju o zahtjevu za međufinanciranjem mora voditi računa o svim aspektima, između ostaloga i o fiskalnoj konsolidaciji, koju Vlada uspješno provodi i što je vidljivo iz nedavnih izvješća Europske komisije.
Plenković kaže da stoji iza prijedloga zakona o financiranju političkih aktivnosti '300 posto'
Hrvatski premijer Andrej Plenković nazvao je u ponedjeljak u Bruxellesu podnošenje brojnih amandmana na prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma svojevrsnim filibusteringom te da Vlada stoji iza njega "300 posto" jer je razuman i ispravlja anomaliju iz prethodnog zakona.
- To je razumna, racionalna, ispravna i argumentirana promjena iza koje Vlada stoji ne 100 posto, nego 300 posto - rekao je Plenković odgovarajući na pitanje novinara da komentira saborsku raspravu o tom zakonu.
Za izbore za Europski parlament prema postojećem zakonu, za cijelu Hrvatsku, koja je jedna izborna jedinica, jedna izborna lista ima pravo na milijun i pol kuna, točno onoliko koliko je predviđeno za samo jednu od deset izbornih jedinica koliko ih u Hrvatskoj ima za parlamentarne izbore.
- To je po meni katastrofalna procjena, pogreška koju treba ispraviti i mi smo ovim i nekim drugim promjenama htjeli da taj iznos bude četiri milijuna kuna - rekao je Plenković. Dodao je kako se s 1,5 milijuna kuna ne može napraviti puno u 45 dana kampanje, što "zna svatko tko je prošao takve kampanje".
- Moj je interes kao proeuropski usmjerenog premijera da hrvatski građani čuju, vide i znaju što je Europa, koje su teme, što su politike kako bismo se maknuli od predrasuda, lažnih informacija, banalnosti koje nam govore oni koji pojma nemaju o EU-u. Svatko tko je ikad bio uključen u kampanju, tko zna što znači biti 45 dana u kampanji, mora reći hvala Bogu da se netko sjetio popraviti anomaliju koja je onemogućavala da izbori budu vidljiviji - rekao je Plenković.
Dodao je kako je i to jedan od razloga zašto je na prvim europskim izborima u Hrvatskoj izlaznost bila 20 posto, a na drugima 25 posto.
Na konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma Most nezavisnih lista podnio je više od 900 amandmana nezadovoljan žurnom procedurom uoči skorih izbora za Europski parlament, tražeći da zakon ide u treće čitanje.