Plenković na sjednici Vlade: ‘Danas imam posebnu poruku za Split, Dalmaciju i Hajduk‘

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o osnivanju prava građenja u korist Grada Splita na zemljištu u Stobreču za izgradnju Hajdukova nogometnog kampa.

„Posebna poruka za Split, Dalmaciju i Hajduk“, kazao je premijer Andrej Plenković.

Radi se o državnom zemljištu površine 71.973 četvornih metara procijenjene vrijednosti 8,7 milijuna eura.

Naknada za osnivanje prava građenja na rok od 50 godina utvrđena je u iznosu od gotovo šest milijuna eura, no odlukom Vlade pravo građenja osniva se bez naknade.

„Nakon napravljenih ekonomskih i društvenih analiza, Grad Split je utvrdio da je upravo lokacija u Stobreču najpovoljnija za izgradnju suvremenog nogometnog kampa čija bi izgradnja pridonijela razvoju nogometa na lokalnoj i nacionalnoj razini“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Grad Split ovlašten je prenijeti osnovano pravo građenja putem javnog natječaja, ali samo za svrhu za koju je osnovano, a izgradnja nogometnog kampa treba se realizirati u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o osnivanju prava građenja.

Bačić je istaknuo da će Grad Split donijeti novi urbanistički projekt kojim će se definirati izgradnja nogometnog kampa.

„Postojeća nogometna infrastruktura za potrebe Hajduka u Splitu građena je 1979. godine i danas ne odgovara suvremenoj sportskoj infrastrukturi“, dodao je Bačić.

Najavio je da će Ministarstvo krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca upoznati javnost sa stanjem konstrukcije na stadionu Poljud i mogućnošću njegove rekonstrukcije.

„Taj zaključak smo napravili s pet institucija, četiri građevinska fakulteta i Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera građevine, nakon čega ćemo omogućiti poduzimanje radnji oko definiranja stadiona“, rekao je.

Otpad u Gospiću

Premijer je opetovao da će oni koji su prouzročili problem otpada u Gospiću odgovarati u kaznenom postupku, istodobno poručivši da neki oporbeni zastupnici raspolažu informacijama koje mogu znati samo osobe uključene u taj postupak.

"Zdravstvena ispravnost vode u sustavu javne vodoopskrbe u Lici dobra je i voda je ispravna, može se piti, za razliku od javno izrečenih stavova nekih oporbenih predstavnika koji su, sasvim je jasno iz njihovih nastupa, u posjedu informacija i saznanja koje mogu znati samo oni koji su uključeni u kazneni postupak, za razliku od članova Vlade koji takve informacije ne znaju", rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Ocijenio je da je to indikativno i da nije prvi put da se to događa s pojedinim akterima oporbe.

Poručio je da Vlada ima situaciju pod kontrolom, da su Vlada i njezina nadležna tijela angažirani da se problem riješi mirno, istinito, bez širenja panike, sukladno pravilima struke.

Ocijenio je da dio aktera oporbe umjesto izražavanja zabrinutosti širi lažne informacije.

Plenković je naveo da je od ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković čuo plan uklanjanja neopasnog otpada, predstojeće odluke o odvoženju rasutog opasnog otpada, plan sanacije za zakopani otpad, kao i, dok ta sanacija traje, prekrivanje područja na nekadašnjem perimetru poduzeća PPK Velebit.

Podsjetio je također da je u Karlovačkoj županiji, na lokaciji Babina gora, otvoren centar za gospodarenje otpadom, investicija vrijedna 80 milijuna eura.

Centar će obuhvaćati zbrinjavanje otpada za Karlovačku županiju te dijelove Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije, za oko 130.000 stanovnika u sedam gradova i 22 općine, kapaciteta gotovo 30.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje.

Njegovim stavljanjem u funkciju, naveo je, stvaraju se preduvjeti za zatvaranje pet postojećih odlagališta na području obuhvata projekta.

Dva programa namijenjena poljoprivrednicima

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Program zajmova za rast poljoprivredne proizvodnje u osjetljivim sektorima u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., te Program potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete za razdoblje 2026. – 2029. godine.

Cilj zajmova za rast poljoprivredne proizvodnje u osjetljivim sektorima je olakšanje pristupa financiranju subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom sektoru kroz veću dostupnost zajmova, smanjenje kamatnih stopa te smanjenje traženih sredstava osiguranja (kolaterala) uz mogućnost otpisa dijela glavnice zajma, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić.

Program je namijenjen posebno osjetljivim sektorima, a obuhvaća mliječno i mesno govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo, svinjogojstvo, pčelarstvo te voćarstvo i povrćarstvo.

Iznos zajma se kreće od tisuću do 150 tisuća eura uz fiksnu kamatu od 0,10 posto. Sredstva su namijenjena za ulaganje u osnovna sredstva, a korisnicima je omogućen poček do 12 mjeseci. Maksimalni rok otplate je osam godina, uključujući poček, a za mlade poljoprivrednike postoji dodatna mogućnost, odnosno maksimalni rok otplate do deset godina, rekao je Milatić.

Program važi do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2029. godine.

U okviru programa, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) će subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom sektoru izravno odobravati zajmove u skladu s uvjetima SP ZPP i Sporazuma o financiranju potpisanog između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Hamag-Bicroa te sporazumu o izmjeni i dopuni sporazuma o financiranju.

Program potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

Vlada je donijela i Program potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete za razdoblje 2026. – 2029., kojim se, kako je kazao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, želi potaknuti proizvođače na uključivanje u europski sustav kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, nacionalni sustav kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode "Dokazana kvaliteta“ ili sustav ekološke proizvodnje.

Programom se želi novim proizvođačima, koji sudjeluju u sustavima kvalitete kraće od pet godina zbog novih dodatnih troškova u poslovanju, financijskom potporom osigurati likvidnost i na taj način potaknuti na ulazak u sustave kvaliteta proizvoda.

"Cilj programa je povećati proizvodnju i dostupnost kvalitetnih i lokalno proizvedenih proizvoda te osobito proizvoda sa zaštićenim oznakama", istaknuo je Tušek.

Financijska sredstva za provedbu Programa u iznosu od 120.000 eura godišnje osigurana su u državnom proračunu za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028., dok će se sredstva za provedbu programa u 2029. planirati prilikom izrade državnog proračuna za razdoblje 2027.-2029. godine.

Prihvatljivi troškovi sudjelovanja u sustavu kvalitete su trošak ulaska u sustav kvalitete - isključivo u prvoj godini sudjelovanja u sustavu, godišnji trošak sudjelovanja u sustavu kvalitete i troškovi kontrole odnosno certifikacije proizvoda od strane delegiranog tijela.

Programom se financira 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova po pojedinom korisniku, a maksimalna visina potpore po korisniku je 3.000 eura godišnje. Potporu je moguće ostvariti u razdoblju od prvih pet godina sudjelovanja korisnika u sustavu kvalitete.

Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju

Vlada je u četvrtak usvojila konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa koji uspostavlja jedinstven okvir za upravljanje svim energetskim georesursima, omogućuje fleksibilnije modele ulaganja i veću predvidljivost za investitore te ubrzava administrativne postupke.

Nacrtom konačnog prijedloga zakona, stoji u dokumentu Vlade, uspostavlja se jedinstven okvir za upravljanje svim energetskim georesursima u RH - naftom, plinom, geotermalnim vodama u energetske svrhe, kako u toplinarstvu, tako i za proizvodnju električne energije, geološkim formacijama za skladištenje i utiskivanje ugljikova dioksida i plinova te drugim podzemnim resursima.

Zakon predviđa i aktivniju ulogu države u naftno-rudarskim projektima istraživanja i eksploatacije energetskih georesursa i to posredstvom Agencije za ugljikovodike ili trgovačkog društva u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Predviđeni su i različiti modeli nadmetanja i pokretanja postupaka, ovisno o vrsti projekta i ispunjenim zakonskim uvjetima, s ciljem zaštite javnog interesa, osiguranja kontinuiteta izvođenja radova ili učinkovitijeg iskorištavanja energetskih georesursa.

"Zakon predstavlja važan korak prema energetskoj tranziciji i novom investicijskom ciklusu. Umjesto dosadašnjeg parcijalnog pristupa uvodi jedinstvena pravila fleksibilnije modele ulaganja i veću predvidljivost za investitore", rekao je Milatić.

Naveo je kako je poseban naglasak stavljen na razvoj geotermalne energije kroz poticanje ulaganja, ubrzanje administrativnih postupaka, te razvoj lokalnih sustava grijanja i proizvodnje energije.

U konačnom prijedlogu zakona izvršene su određene izmjene. Državni tajnik je napomenuo da su razriješeni uvjeti za izmjenu, odnosno ukidanje dozvole za geološko skladištenje ugljikova dioksida, da je propisana obvezna izrada i donošenje nacionalnog plana sanacije te da je izričaj pojedinih odredbi zakonskog teksta nomotehnički dorađen.

Isto tako, kazao je Milatić, brisana je odredba kojom je bilo ograničeno razdoblje u kojem država, nakon prijenosa odgovornosti za geološko skladištenje ugljikova dioksida, može od prethodnog investitora zahtijevati naknadu troškova nastalih njegovim protupravnim postupanjem.

Navedenim zakonom uređuje se i geološko skladištenje ugljikova dioksida, otvarajući prostor za CCS (carbon capture and storage) projekte, dekarbonizaciju industrije i nova ulaganja usklađena s europskim klimatskim ciljevima.

­Nadalje, nacrtom konačnog prijedloga zakona postojeće bušotine i infrastruktura dobivaju mogućnost nove namjene za geotermalne projekte, skladištenje CO₂ i druge energetske aktivnosti, čime se produljuje njihov vijek trajanja i povećava iskorištenost domaćih resursa.

Omogućuje se i paralelno i sukcesivno korištenje istog prostora za različite energetske georesurse, primjerice ugljikovodike, geotermalnu energiju ili skladištenje ugljikova dioksida, što, navodi se, predstavlja potpuno novi razvojni koncept upravljanja podzemnim potencijalima.

Uz manje administracije, kraće rokove i učinkovitije procedure, zakon donosi mogućnost stavljanja u funkciju postojećih objekata i postrojenja koji se više ne koriste ili se uskoro ne bi koristili za svoje primarne svrhe, te više ulaganja, nova radna mjesta, veću energetsku sigurnost, manju ovisnost o uvozu i održiviji energetski sustav.

Osnovana tri nova Savjeta - za Sjever, Središnju i Jadransku Hrvatsku

Uz postojeći Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Vlada je u četvrtak, sukladno novom Zakonu o regionalnom razvoju Hrvatske, osnovala i tri nova Savjeta – za Sjever, za Središnju Hrvatsku te Jadransku Hrvatsku, a svakim će predsjedati premijer Andrej Plenković.

„Novi su to institucionalni formati za jačanje ravnomjernog regionalnog razvoja“, rekao je premijer na sjednici Vlade.

Kako je istaknula ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman, Savjeti će biti međuresorna savjetodavna tijela usmjerena na koordinaciju provedbe javnih politika i razvojnih sporazuma te za praćenje korištenja programa EU, nacionalnih programa i projekata.

Najavila je kako se prva sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u novom formatu planira održati krajem ovog mjeseca.

Savjeti okupljaju predstavnike ministarstava i nacionalnih institucija kao zajedničke članove svih savjeta te, za svako pojedino područje, župane, gradonačelnike gradova koji su sjedišta županija, gradonačelnika Grada Zagreba, čelnike regionalnih koordinatora i razvojnih agencija te rektore sveučilišta s odgovarajućega područja.

U rad pojedinog Savjeta mogu se uključiti i predstavnici drugih tijela i institucija značajnih za sustav regionalnoga razvoja i višerazinsko upravljanje

Radom svakog Savjeta predsjeda predsjednik Vlade dok funkciju zamjenika predsjednika obnaša ministar nadležan za regionalni razvoj.

Produženje mjere privremene zaštite osoba iz Ukrajine

Vlada je odlučila produžiti privremenu zaštitu raseljenih osoba iz Ukrajine u Hrvatskoj do 4. ožujka 2028. godine.

Ukupno je od 2022. godine odobreno 33.367 zahtjeva za privremenu zaštitu, naveo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Na temelju ugovora o najmu stambene jedinice za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, smješteno ih je 3728.

Kako je istaknuo ministar, provedbenom odlukom Vijeća EU propisano je da će se privremena zaštita odobravati samo onim osobama koje su ispunile vojne obveze u Ukrajini uz predočenje dokaza o tome, što se ne odnosi na osobe kojima je privremena zaštita u određenoj državi članici EU odobrena prije 30. srpnja 2026.

Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o provedbi EU Uredbe o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma. Izmjene se odnose na pojednostavljenje i smanjenje administrativne obveze gospodarskih subjekata i trgovaca te odgodu početka primjene propisa umjesto 30. prosinca 2025. na 30. prosinca 2026. godine.