Hrvatski premijer Andrej Plenković gostovao je u emisiji A sada Vlada Hrvatskog radija. U emisiji se osvrnuo na rezultate njegove Vlade od 2016. godine kad su došli na vlast. Konstatirao je kako su ekonomske prilike za hrvatske građane značajno poboljšane u ovih sedam i pol godina koliko su na vlasti.
Još jedan krug porezne reforme omogućio je građanima ono najbitnije - veće plaće, tvrdi premijer.
- Prosječna plaća narasla je sa 749 eura na 1178, a mirovine s 350 na 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće, rekao je premijer.
Komentirao je i izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji obuhvaća oko 240.000 ljudi.
- Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada. A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd. svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, smo sveli na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi, rekao je Plenković.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače. Premijer je rekao kako vjeruje da će nove plaće biti isplaćene u travnju za ožujak te kako se povećanje plaća može očekivati u sljedeća tri mjeseca.
- Plaće već sad rastu - u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme. Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo - uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5% u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji, poručio je premijer.
Osobe s invaliditetom i djeca
Osvrnuo se i na novi Zakon o inkluzivnom dodatku važnom za osobe s invaliditetom i pravo dječjeg doplatka.
- Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade, rekao je premijer.
Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvare pravo na dječji doplatak, odgovorio je kako treba voditi računa o cenzusu.
- Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece s ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo. Vlada je osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz, kaže premijer.
Zaključuje kako su to sve ogromni iskoraci kad je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici.
Parlamentarni izbori
- Parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine. Sve će biti na vrijeme, rekao je premijer.
Kaže kako su se susreli s brojnim krizama kao što su pandemija koronavirusa, dva razorna potresa u Zagrebu i na Banovini, rat u Ukrajini, energetska kriza, socijalni i inflatorni pritisak...
- Donijeli smo 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane. Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese, kaže Plenković.
Uvođenje eura i Schengen
Plenković je rekao kako je Vlada 2017. odlučila da želi ući u Schengen i europodručje te da je taj proces tekao točno kako su zamislili.
- Današnje vrijeme, koje je bilo opterećeno s tri velike krize, terorizam, COVID i nezakonite migracije, izmijenilo je Schengen. Bili smo u nekakvoj fazi blagostanja, a sada su nam se dogodile ogromne krize gdje su pojedine države članice digle privremeno barijere na unutarnjim kontrolama, rekao je Plenković.
Cilj njegove Vlade je da do turističke sezone u razgovorima s Italijom i Slovenijom pokušaju ukloniti te privremene barijere.
Podsjetio je kako je zamjena kune eurom u tehničkom smislu prošla perfektno te napomenuo kako do inflacije nije došlo zbog same tranzicije već zbog drugih razloga kao što su vanjski porast cijena materijala i sirovina, no vlada je doskočila i tom problemu pa ograničila cijene nekih proizvoda. Kad se inflacija oduzme od rasta plaća, Plenković je istaknuo kako je realan rast veći od 20 posto.
- Moramo se boriti s time da se svi ponašaju odgovorno. Mi jesmo u tržišnom gospodarstvu i ne možemo sad postati neka mega interventna vlada koja će potpuno poremetiti tržišna načela, to ne želimo, ali s druge strane ne želimo da neki akteri profitiraju više nego što treba, a da pritom oni koji su najugroženiji imaju veće cijene, kazao je Plenković.
Kreditni rejting
Kreditni rejting u prošloj godini bio je najbolji ikad, investicijski kreditni rejting četiri je stupnja više nego 2016. godine, a po sve tri agencije izgledi su pozitivni. Premijer je istaknuo kako je rast BDP-a kontinuiran, a predviđa i dodatan rast od 2,8 posto u 2023. godini.
- U turizmu smo imali izjednačene, možda i malo bolje podatke u dolascima i noćenjima nego rekordne 2019. Plus, puno veće prihode nego što je to bilo tada. Dakle, nismo slučajno među prvih 20 destinacija svijeta kao turistička zemlja, rekao je premijer.