SJEDNICA VLADE

Plenković najavio da će povećati minimalnu plaću, ministar Filipović objavio nove cijene goriva

Plenković je objavio da je Hrvatska poslala zahtjev Europskoj komisiji (EK) za uplatu druge rate od 700 milijuna eura

Andrej Plenković

 Damjan Tadic/Cropix

U 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnice je počela sjednica Vlade kojom predsjeda premijer Andrej Plenković, koji je izašao iz izolacije nakon što je ponovno obolio od covida-19.

Plenković je uvodno održao govor, a na početku je još jednom izrazio sućut zbog smrti kraljice Elizabete II.

Plenković je izjavio da je Hrvatska danas poslala zahtjev Europskoj komisiji (EK) za uplatu druge rate od 700 milijuna eura u sklopu sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).

Riječ je o logičnom slijedu aktivnosti nakon što je u prvoj polovini godine provedeno 25 zadanih reformi te je time Hrvatska među državama koje su u tome najučinkovitije i najbrže, ocijenio je premijer.

Kako je rekao u uvodu sjednice Vlade, zahtjeve su Europskoj komisiji predale samo još Španjolska i Italija pa je tako Hrvatska treća zemlja u EU po ispunjavanju reformi u prvom polugodištu 2022.

Na ovaj način, po njegovim riječima, nakon više od 800 milijuna eura avansa, prve tranše od 700 milijuna eura koja je stigla prije nekoliko mjeseci, sada zatražimo drugu tranšu od 700 milijuna eura. Podsjetio je i da su u provedbi natječaji u vrijednosti od 15 milijardi kuna u sklopu NPOO-a.

Kako je najavio, nastavit će se s o provedbom reformi i u ovom semestru, kako bi sredinom idućega polugodišta zatražili dodatna sredstva po dinamici isplate sredstava iz NPOO-a, što će pridonijeti rastu BDP-a.

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije Hrvatskoj je na raspolaganju maksimalno 6,3 milijarde eura (gotovo 48 milijardi kuna) bespovratnih sredstava za financiranje reformi, i s njima povezanih investicija. Reforme i investicije definirane su u NPOO-u, koji je završen krajem travnja prošle godine, Europska komisija usvojila ga je u srpnju, a već u rujnu prošle godine Hrvatskoj je isplaćeno 818 milijuna eura predujma.

Spomenuo je i štete nastale od nevremena, rekavši da su u kontaktu sa županima i gradonačelnicima u područjima koja su poplavljena te je najavio da će Vlada pomoći u sanaciji štete.

Najavio je i nastavak pregovora sa sindikatima državnih i javnih službi koji traže veće plaće. Nabrojio je sve što je dogovoreno tijekom prvog kruga pregovora.

- Tijekom našeg mandata smo značajno poboljšali materijalna prava svih koji rade u državnim i javnim skužbama", rekao je i pohvalio se rastom prosječne, medijalne i minimalne plaće u mandatu ove Vlade.

- Mi danas imamo 104.552 nezaposlenih, to je najmanji broj nezaposlenih od početka našeg mandata. Broj osiguranika je 1.6 milijuna, to je najveći broj u zadnjih 20-ak godina. Prosječna plaća je u našem mandatu porasla za više od 2000 kuna. Riješili smo što smo obećali. Prosječna neto minimalna plaća je povećana za 250 kuna. Ona će također biti povećana. Medijalna plaća je porasla za 1510 kuna, rekao je Plenković.

Premijer je kazao i kako se ovaj tjedan obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, najavivši nove zakonske izmjene koje će ići u smjeru strožih sankcija za nasilje, te specijalizacije sudaca za kaznena djela nasilja u obitelji.

Podsjetio je i na Europski tjedan sporta koji se održava od 23. do 30. rujna te čestitao vaterpolistima na europskom zlatu.

Ministar gospodarstva Davor Filipović objavio je nove cijene goriva.

Osnovni dizel od sutra će se prodavati za 12,29 kuna, a benzin za 10,58 kuna po litri, odlučila je u ponedjeljak Vlada, koja je usvojila novu uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Dizel će tako u odnosu na sadašnju cijenu biti jeftiniji za 59 lipa po litri, a benzin skuplji za jednu lipu.

Plavi dizel prodavat će se i dalje po 8,49 kuna po litri.

Ministar Filipović rekao je da je Vlada odlučila donijeti novu uredbu o cijenama goriva danas, a ne za tjedan dana kako je bilo ranije predviđeno, jer je dizel na mediteranskom tržištu pojeftinio.

Po njegovim riječima, da nema vladinih intervencija dizel bi bio skuplji za 1,98 kuna, a benzin za 1,94 kune po litri, a građani bi prosječni spremnik od 50 litara benzina plaćali 97 kuna više, a dizela 99 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2022 18:10