Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da izmjene u Kaznenom zakonu vezane uz odredbu u vezi s curenjem informacija iz istraga nisu posljedica bilo čijeg političkog pritiska, već potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da taj članak ograničava pravo javnosti.
"Ovo nije posljedica bilo čijeg političkog pritiska, niti medija, niti opozicije, niti nekih međunarodnih aktera, već je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da ovaj članak ograničava pravo javnosti, da bude informirana o predmetima od javnog interesa", izjavio je Plenković na sjednici Vlade.
Istaknuo je kako je dodavanje novog stavka - koji se odnosi na pretežiti javni interes, odnosno da nema kaznenog djela ako je informacija objavljena radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu - rezultat slušanja stručnih komentara, ali i političke procjene, onoga što smatraju da je korisno i dobro.
Tvrdi da su njime isključeni bilo kakvi uplivi na novinare. Cilj ovoga članka je, kaže, zaštita presumpcije nevinosti, privatnosti sudionika u postupku i probitaka samog postupka.
"Kod nas je curenje podataka iz izvida i istrage postala uobičajena pojava u medijski interesantnim predmetima za što, neovisno o ishodu samog postupka i neovisno o šteti koja je tako počinjena, u pravilu ne odgovara nitko", kaže premijer.
Takva praksa je, ustvrdio je, za one koji su zaduženi za progon postala prihvatljiva, a one koji dijele podatke iz istraga uz izostanak bilo kakve posljedice potiče da to čine i dalje.
"No nema ničeg normalnog i prihvatljivog u tome da represivna tijela tajno s medijima dijele dijelove spisa do kojih su došli korištenjem svojih ovlasti koje im je država dala na raspolaganje. I to ne zato da bi otkrili moguću nezakonitost, već zato što smatraju da bi to moglo biti zanimljivo javnosti", podcrtao je predsjednik Vlade.
‘Propisujemo ono što je standard u demokratskim državama‘
Plenković je naglasio da se tim člankom propisuje ono što je standard u demokratskim državama, "gdje su prava okrivljenika i drugih sudionika u postupku, uključujući žrtava, bitniji od senzacionalizma, zarade i nečijih političkih ambicija".
Premijer je poručio da svrha ovih izmjena nije bila ograničavanje prava na informacije o predmetima od javnog interesa, stoga će uz izmjene ovoga zakona, izmjenama Zakona o DORH-u, detaljnije razraditi odredbe o komunikaciji DORH-a u predmetima od javnog interesa u skladu s preporukama Vijeća Europe.
Otklonio je komentare i kritike nekih medija koji se protive ovome članku, apostrofirajući da to nije nikakvo ograničavanje, nego usklađivanje zakonske prakse s onime što je europski standard i "upozoravanje da postojeća praksa koja je u potpunosti protuzakonita omogućuje da jedna sprega, koja je bila više nego očita u nizu slučajeva proteklih godina, prestane biti standard".
Osvrnuo se i na uredbe o koeficijentima u javnim i državnim službama, ponovivši da je politika Vlade rast plaća te je osnovna želja smanjivanje nejednakosti, a smisao uredbe je da pomognu onima čije su plaće trenutno manje.
"U tijeku su konzultacije gdje očekujemo da različiti sindikati, njihovo članstvo, stručnjaci koji dobro znaju problematiku koeficijenata, koji se godinama bave ovim temama, daju povratnu informaciju nadležnim ministrima i ministarstvima o predloženom nacrtu dviju uredbi", rekao je premijer.
Plaće će se, kaže, u prosjeku podići za 35 posto, a radi se o "povećanju bez presedana" u javnoj i državnoj službi. Za srednju stručnu spremu je 54 posto prosjek, za višu 43 posto, za visoku 24 posto. Broj radnih mjesta ide s ukupno definiranih 1575 na 862.
"Naravno da je cijeli ovaj proces itekako osjetljiv. I zato želimo povratnu informaciju naših partnera kako bi konačan izgled i sadržaj ovih uredbi bio dobar, pravedan i realan", dodao je.