Ukupni prihodi državnog proračuna u rebalansu smanjuju se za 23,2 milijarde kuna i iznosit će 122 milijarde kuna, dok ukupni rashodi ostaju na prvotno planiranih 147,3 milijarde kuna, rekao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, istaknuvši da je najvažnije zadržavanje razine planiranih rashoda.
Ukupni proračunski prihodi u 2020. godini originalno su u proračunu planirani u iznosu nešto većem od 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.
Premijer Plenković rekao je u uvodu sjednice da se rebalans donosi zbog "neobičnih okolnosti" koje nitko nije želio te je rebalans nužan kako bi se osiguralo financiranje države.
Najvažnijim je označio zadržavanje rashoda na planiranih 147,3 milijarde kuna te najavio aktivnosti na financijskim tržištima kako bi se zatvorio manjak prihoda.
Zahvalio je ministrima na uštedama te rekao kako razumije da to nije bilo lako, no istaknuo kako sljedećih mjeseci treba biti "čvrst", kako bi se lakše krenulo u snažni oporavak.
Naglasio je da je dobra okolnost to što je Hrvatska ušla u aktualnu krizu znatno pripremljenija nego u globalnu krizu 2008. godine.
Spomenuo je i proljetne ekonomske prognoze Europske komisije, koje su za Hrvatsku optimističnije nego Vladine te istaknuo da će to svakako reputacijski pomoći Hrvatskoj, koja će, ako je rekao, sigurno biti gledana kroz povoljniju optiku u odnosu na moguće povećanje kamatnih stopa.
Plenković: Vlada će s najvećim poštovanjem čuvati dignitet Domovinskog rata
Premijer Andrej Plenković u četvrtak se na početku sjednice Vlade osvrnuo na prošlotjedno obilježavanje 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak poručivši da će Vlada uvijek s najvećim poštovanjem čuvati dignitet Domovinskog rata.
"To je bila prekretnička vojno-redarstvena operacija u Domovinskom ratu, koja je označila uvertiru u za oslobađanje preostalog dijela tada okupiranog područja Hrvatske", rekao je Plenković i još jednom odao počast poginulima u toj operaciji, u kojoj je život izgubio 51 branitelj.
Napomenuvši da je 2. svibnja u Borovu Selu obilježena obljetnica pogibije 12 pripadnika specijalne policije, premijer je istaknuo da je to također važan događaj za hrvatsku modernu povijest.
"Ova Vlada će se uvijek s najvećim poštovanjem prisjećati onih koji su za hrvatsku slobodu dali život i čuvat ćemo dostojanstvo i dignitet Domovinskog rata kao temeljne vrijednosti moderne hrvatske države", istaknuo je Plenković na početku sjednice.
Ključna uloga medija u hrvatskom društvu
Podsjetio je i na obilježavanje Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja, istaknuvši da su mediji posebno važni u hrvatskom društvu.
"Trebamo stalno isticati njihovu ključnu ulogu, osiguravati kvalitetne uvjete za rad novinara i medijskih kuća te zajedno raditi na sprječavanju lažnih vijesti i dezinformacija", poručio je.
Premijer je napomenuo da se nalazimo u Europskom tjednu, kada se obilježava 75. obljetnica pobjede nad fašizmom i Dan Europe, te istaknuo da se Vlada priključuje tim obljetnicama koje su utjecale na povijest Europe i čovječanstva.
Hrvatska u potpunosti i na vrijeme ispunila plan za pridruživanje ERM-u II
Hrvatska je Akcijski plan za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji za razdoblje srpanj 2019. - svibanj 2020. ispunila u roku i u potpunosti, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak na sjednici Vlade.
Izvijestivši o provedbu aktivnosti iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, srpanj 2019. - svibanj 2020., Plenković je kazao da to potvrđuje i Vladinu odgovornost i dobro planiranje.
Podsjetio je da je akcijski plan, donesen 2018. godine, pripremljen u dogovoru sa odgovorajućim europskim institucijama, te da sadrži 19 mjera.
"Donijeli smo 12 zakona, 6 pravilnika, napravili tri natječaja za prodaju dionica i udjela, dva akcijska plana Ministarstva gospodarstva koja su usvojena, također jednu uredbu, jedan memorandum o razumijevanju, jednu revizijsku politiku", rekao je Plenković.
Hrvatska će prema procjenama Vlade biti oko dvije i pol godine u Europskom tečajnom mehanizmu II.
"Želimo ovim iskorakom doći blizu eurozone zbog toga što smo vidjeli i u ovoj krizi da su članice koje su u eurozoni puno snažnije, ekipirane važnim instrumentima za obranu od krize", kazao je premijer dodavši i kako Hrvatska nastoji da i članice koje nisu u eurozoni imaju, ako ne istu onda barem sličnu situaciju.
Vlada je prihvatila i Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2019. za razdoblje studeni 2019. - travanj 2020. Ministar financija Zdravko Marić rekao je da je od sto mjera provedeno 65, a da bi ih bilo više od 70 da nije "korona krize".
Donesen Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja
Vlada je u četvrtak donijela Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, čijom se provedbom planira smanjenje opterećenja za gospodarstvo od 532 milijuna kuna.
To je 6,1 posto u odnosu na naplaćeni iznos u 2018. godini, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
"Kumulativno s mjerama koje su usvojene od početka 2020., u kontekstu suzbijanja negativnih posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19, ukupno rasterećenje gospodarstva iznosi 752,3 milijuna kuna, odnosno 8,6 posto u odnosu na podatke evidentirane u 2018.", rekao je Horvat.
Donošenje prvog Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, kako je kazao, sukladno je preporuci Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku u okviru Europskog semestra, te je jedna od mjera koju se Hrvatska obvezala provesti sa ciljem pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji.
Horvat je rekao da Vlada od početka mandata sustavno radi na pojednostavljenju i pojeftinjenju uvjeta za poslovanje te je tako donijela četiri akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji se kontinuirano provode kao i prvi akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga.
Tijekom 2019. provedena je analiza neporeznih i parafiskalnih davanja te je utvrđeno ukupno 448 davanja, kazao je.
Od navedenog broja, 273 naknade ili 61 posto čine prihod proračunskih i izvanproračunskih korisnika i klasificirana su kao neporezna davanja, a 175 naknada ili 39 posto je prihod tijela koja nisu korisnici proračuna te su klasificirana kao parafiskalna davanja.
Horvat je kazao kako je prema dostupnim podacima za 2018. godine ukupno opterećenje raznim vrstama davanja u toj godini iznosilo 8,7 milijardi kuna ili 2,28 posto BDP-a.
Od toga, neporezna davanja iznosila su 7,95 milijardi kuna (91 posto), a parafiskalna davanja 756,6 milijuna kuna (9 posto) ukupno utvrđenog iznosa.
Ovaj prvi Akcijski plan, kako je rekao, predviđa ukupno 50 mjera rasterećenja, a 33 mjere odnose se na smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja koja se plaćaju temeljem zakonskih ili podzakonskih akata.
U okviru predviđenih mjera planirano je ukidanje ili umanjenje više od 300 upravnih pristojbi koje čine prihod središnjeg državnog proračuna, a 17 mjera odnosi se na smanjenje naknada za stručne ispite, rekao je Horvat.
Horvat je kazao i kako je Vlada od početka svog mandata, odnosno u razdoblju od 2017. do 2020. donijela niz odluka o umanjenju financijskog opterećenja na gospodarstvo u sektorima šumarstva, turizma, pravosuđa, statistike itd., tako da procijenjeno rasterećenje kumulativno za razdoblje od 2017. do 2020. iznosi 362,8 milijuna kuna, čime sveukupno rasterećenje gospodarstva koje je Vlada do sada poduzela, uključivo i ovaj prvi Akcijski plan iznosi 1,15 milijardi kuna.