Premijer Andrej Plenković osvrnuo se u petak na pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi oko rasta osnovice plaća, istaknuvši kako bi sindikalni prijedlog o 12 posto rasta na godišnjoj razini značio dodatnih gotovo milijardu eura, što je suprotno načelu proračunske održivosti.
Prijedlog koji je Vlada ponudila na godišnjoj razini znači dodatnih 278 milijuna eura, ne nužno u ovoj godini s obzirom na datume provedbe, istaknuo je premijer, ali već u idućoj godini trajno ostaje kao obveza.
S druge strane, dodao je, sindikati su predložili, nakon onog inicijalnog prijedloga od prije nekoliko mjeseci kada su sugerirali povećanje osnovice za 12 posto, povećanje od osam posto na razini godine, a to je u apsolutnom iznosu, kada se to pravo u punini isplaćuje, dodatnih milijardu eura, tj. 986 milijuna eura.
"Naša je analiza, s obzirom na zdravorazumski i realan pristup onom što se može učiniti sukladno mogućnostima i fiskalnom kapacitetu, da bi takvo povećanje bilo suprotno načelu proračunske održivosti te da donekle ne prepoznaje opći gospodarski trenutak u Europi i svijetu, a ne uvažava se ni ovaj značajan rast plaća državnih i javnih službenika kojeg smo osigurali u proteklih devet godina", rekao je Plenković na sjednici Vlade.
Naime, naveo je, od 2016. do 2025. osnovica za izračun plaća u državnim i javnim službama povećana je za 48 posto te od 1. rujna 2025. godine iznosi 1.004,87 eura.
Ona je rasla 326 eura od 2016. godine, istaknuo je premijer, podsjetivši kako se osnovica prije početka njihovih mandata od siječnja 2012. do 2016. nije mijenjala, a oni su dodatno unaprijedili i ostala materijalna prava, poput božićnice, uskrsnice, regresa, dara za dijete, osnovice za izračun jubilarne nagrade, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu i drugih.
Na rast plaća utjecala je i velika reforma sustava plaća u državnim i javnim službama, gdje je skok u prosjeku bio oko 32 posto, zahvaljujući čemu je prosječna bruto plaća u državnim i javnim službama od siječnja do studenoga 2025. iznosila 2.564 eura, što je nominalni rast od 116,3 posto u odnosu na 2016. ili realni, kada se oduzme inflacija, oko 60 posto.
Premijer je također istaknuo kako su vodili računa i o trendu odljeva ljudi iz državnih i javnih službi u privatni sektor, čime su osigurali da jedan bitan dio visokoobrazovanih službenika i zaposlenika ostane u službama koje imaju važnu javnu funkciju.
"S ovakvom ponudom, koja je po nama uravnotežena, na tragu je kontinuiranih povećanja u skladu s proračunskim mogućnostima. Smatramo da je riječ o jednoj kvalitetnoj ponudi, pozivamo partnere na nastavak dijaloga i mogućnost postizanja dogovora o ovim važnim temama koje su na stolu", istaknuo je Plenković.
Pritom je apelirao i da se gleda cjelina procesa koji su zajedno unaprijedili u proteklih 10 godina u kvalitetnom i iskrenom dijalogu.
Podsjetio je i kako moraju voditi računa i o privatnom sektoru i svima koji svojim radom pridonose hrvatskom proračunu i gospodarstvu te zauzeti "optiku" koja je realna i koja omogućuje povećanje, a da pritom Hrvatska ne dođe u poziciju prekomjernog proračunskog manjka.
Riječ je o uobičajenim pregovorima vezanima uz rast osnovice, gdje je Vlada, putem ministara, ponudila rast osnovice u dva navrata - povećanje osnovice na 1.015 eura bruto od 1. srpnja i na 1.025 eura bruto od 1. prosinca.
Riječ je o formuli 1+1, a pregovarački tim je ponudio i novo pravo o isplati naknade za troškove prehrane od 30 eura, s početkom od 1. rujna ponuđeno je i povećanje osnovice za rođenje djeteta s pola proračunske osnovice na jednu proračunsku osnovicu, kao i povećanje terenskog dodatka s 26,54 na 30 eura.
Četitka Butkoviću
"Čestitam ministru Butkoviću, skoro sam zaboravio. Prvih 10 godina. On je sada najdugovječniji", kazao je Plenković, a "slavljenik" je uz smiješak odvratio: "Ma, nije bitno, ali hvala Vam, predsjedniče", piše Dnevnik.hr.
"Je. Kako nije, mislim da je, ne može drugi nitko biti", odgovorio je Plenković.
Butković je potvrdio: "Pa mislim da nije nitko drugi bio deset godina." "Čestitamo, to je veliki jubilej. Može jedan aplauz za njega - deset godina izdržati", kazao je Plenković, nakon čega se prolomio pljesak, a Butković je zahvalio i na toj čestitci.
U saborsku proceduru ponovno upućen Zakon o kaznenom postupku
Vlada je sa sjednice u petak u ponovnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o kaznenom postupku, nakon što ga je u listopadu Sabor morao povući unatoč tome što je prošao glasanje jer se naknadno ustanovilo da nije izglasan s dovoljnih 76 glasova, a ovaj prijedlog suštinski ostaje isti.
"Riječ je o onom Zakonu koji je već bio u raspravi u Hrvatskom saboru, a važan je i za proces pristupanja OECD-u. Idućeg tjedna je ovdje glavni tajnik OECD-a pa bismo sada s ovim prijedlogom nastojali riješiti ovo pitanje koje je nekako ostalo iznenada u zraku prije tri mjeseca", kazao je premijer Andrej Plenković.
Izmjene Zakona predlažu se radi ispunjavanja uvjeta za ulazak Hrvatske u OECD vezano uz ubrzanje kaznenog postupka i promjenu koncepta nezakonitih dokaza te provedbe presude Suda EU u predmetu HANN-INVEST i ostali, a vezano uz ujednačavanje sudske prakse.
Ovim prijedlogom bi se kazneni postupci ubrzali pojednostavnjenjem postupanja pred optužnim vijećem na način da se sucu pojedincu daje ovlast predsjednika optužnog vijeća i optužnog vijeća u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova te propisivanjem da stranke više neće sudjelovati na sjednici optužnog vijeća kod ispitivanja optužnice.
Izmjenama ZKP-a ubrzavaju se kazneni postupci
"Time ćemo spriječiti ova znatna odugovlačenja nedolascima okrivljenika, branitelja na optužna vijeća i čestim odgađanjima", naveo je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Ivan Crnčec.
Nadalje, mijenja se koncept nezakonitih dokaza, čime se sudu daju veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava te se reducira broj nezakonitih dokaza u slučajevima kada se radi o čistoj povredi procesne forme. Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza neće biti moguće podnošenje žalbe.
Uspostavlja se i mehanizam proširenih sudskih vijeća u odnosu na izvanredne pravne lijekove, a radi otklanjanja nedostataka utvrđenih u presudi Suda Europske unije, pa će njihova uloga biti donošenje odluka onda kada službe za praćenje i proučavanje sudske prakse na Vrhovnom sudu ocijene da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda ili da praksa Vrhovnog suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena.
S obzirom na to da je praksa ukazala na nedostatke pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, predlaže se da u situacijama kada sud tu odluku nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku radi završetka radnog vremena ili u vrijeme blagdana ili neradnog dana, odluku donosi sudac istrage nadležnog županijskog suda, odnosno županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza.
Prijedlog Zakona upućen je u ponovnu saborsku proceduru na donošenje po hitnom postupku. Zakon je već u listopadu prošao glasanje u Saboru, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković morao ga je povući i vratiti Vladi na ponovno upućivanje u proceduru jer je naknadno, već nakon završetka plenarne sjednice, ustanovljeno da nije izglasan s dovoljnih 76, već 75 glasova ‘za‘ jer član vladajuće većine Željko Lacković (Nezavisni) nije glasovao.
Pristupanje Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju
Vlada je na sjednici dala suglasnost Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za podnošenje pisma namjere za pristupanje Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI), što je, također, jedan od uvjeta za ulazak u OECD.
Globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju međunarodna je inicijativa osnovana za usmjeravanje odgovornog razvoja i upotrebe umjetne inteligencije na način koji poštuje ljudska prava i zajedničke demokratske vrijednosti svojih članova, a trenutačno broji 44 zemlje članice. OECD i GPAI udružuju snage kako bi unaprijedili ambicioznu agendu za implementaciju sigurne, zaštićene i pouzdane umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka.
Zemlje koje se žele pridružiti GPAI-u kao nove članice moraju se obvezati na plaćanje godišnje članarine u iznosu od 20.000 eura, a tri su uvjeta - pridržavanje zajedničkih vrijednosti koje se odražavaju u preporuci OECD-a, demonstracija proaktivne uloge u unapređenju odgovorne umjetne inteligencije utemeljene na ljudskim pravima, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini te dokazivanje sposobnosti nominiranja stručnjaka s dovoljnim znanjem o pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju radi informiranja rada integriranog partnerstva.
Saboru upućen konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama
Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, kojem je cilj i povećati otpornost bankarskog sustava te ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja, a kojim se bankama uvodi i obveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje nude potrošačima.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac istaknuo je da je Zakon o kreditnim institucijama krovni zakon kojim se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. S obzirom na to da se važeći zakon mijenjao osam puta, ovoga puta u cijelosti je izrađen novi zakon.
Prijedlogom zakona, rekao je, u nacionalno zakonodavstvo implementiraju se i odredbe triju novih direktiva koje su izmijenile tzv. direktivu o kapitalnim zahtjevima, pri čemu se najvažnije izmjene odnose na novo uređenje u tri ključna segmenta.
Prvi se odnosi na nadzorne ovlasti, sankcije, podružnice iz trećih zemalja te okolišne, društvene i upravljačke rizike (ESG), druga cjelina odnosi se na tretman koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, a treća na uspostavu i funkcioniranje jedinstvene europske pristupne točke (ESAP).
"Cilj je povećati otpornost bankarskog sustava, općenito ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja te integrirati održivost i ESG čimbenike u bonitetni okvir EU-a", istaknuo je Primorac.
Izvijestio je i da se prijedlogom dorađuju odredbe trenutačno važećeg zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, osobito u vezi s pružanjem predugovornih informacija, objave i ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti. Uvodi se i obveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje kreditne institucije imaju u ponudi za potrošače, kao i obveza njihove dostave Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), izvijestio je ministar financija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....