U Nacionalnoj knjižnici počela je još jedna sjednica Vlade, a premijer Andrej Plenković na početku je održao uvodni govor.
Komentirao i je i istup predsjednika Zorana Milanovića koji je kazao kako neće odobriti da ukrajinski vojnici dolaze u Hrvatske na obuku.
- Nismo oni koji smo do 24. veljače kalkulirali i morali ići pitati mišljenje. I zato moram priznati da izražavam zgorženost izjavama predsjednika, a još više ovih njegovih trabanata u Saboru koji iskazuju svoje proruske stavove. Ovdje se ne radi ni o kakvom ulasku Hrvatske u rat, radi se o politici Hrvatske u okviru širih aktivnosti kroz misiju pomoći treniranja instruktora. Vlada će uvijek biti na pravoj strani, a za ove druge ćemo vidjeti.
Plenković je rekao da su poslali poruku zastupnicima Vrhovne Rade.
- Zadovoljni smo što će prvi parlamentarni sastanak Krimske platforme biti održan upravo ovdje u NSK-u, a na kojemu će biti predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, Stefan Čuk, Nancy Pelosi… To Hrvatsku pozicionira gdje smo u kontekstu kršenja ljudskih prava, rekao je Plenković.
- Volio bih da se hrvatska javnost prisjeti da hrvatska država odlukama Vlade vojno podržava Ukrajinu već mjesecima. Ako je to netko od ovih sabotera i proruskih političara u Hrvatskoj zaboravio, volio bih da to osvijesti. Drugo, treba malo pojasniti o čemu se radi. EU je u procesu osnivanja misije pomoći Ukrajini. Ministar Grlić Radman je s još 20 drugih ministara izrazio spremnost da sudjeluje u obuci ukrajinskih vojnika. Uz Hrvatsku, još je 12 zemalja izrazilo spremnost da ta obuka bude na njihovu teritoriju, rekao je Plenković.
‘Ni jedno dijete ne smije biti gladno‘
Plenković je objavio je detalje uvođenja besplatnog obroka učenicima osnovnim školama rekavši kako će Vlada dati 10 kuna po obroku, i na taj način osigurati da niti jedno dijete nije gladno u školi.
“U proračunu za 2023. predvidjet ćemo 550 milijuna kuna za osiguravanje obroka, jednog besplatnog, u svim osnovnim u Hrvatskoj, čime će se obuhvatiti 311 tisuća osnovnoškolske djece”, rekao je Plenković na sjednici Vlade.
Istaknuo je da će se za tu mjeru u proračunu za 2023. predvidjeti 550 milijuna kuna. “Vlada će dati 10 kuna po obroku, i na taj način osigurati da više nemamo niti jedno gladno dijete u školi”, dodao je.
Napomenuo je da u Hrvatskoj gotovo 80 tisuća djece živi u siromaštvu ili na rubu siromaštva, te da je zato važna poruka jednakosti, jednakih šansi i uključenosti.
Poručio je i da mnoge jedinice lokalne samouprave već i sada osiguravaju besplatan obrok djeci, a Plenković je rekao da će one moći u to sada uložiti dodatna sredstva.
Nastojat će se da ta hrana bude zdrava i od hrvatskih proizvođača, najavio je.
“Mi ćemo u suradnji s ministarstvom poljoprivrede nastojati da većina tih obroka bude takva da se jede zdravo i hrvatsko, po načelu kratkih dobavnih lanaca”, rekao je premijer.
Plenković je ranije podsjetio da je Vlada odlukom s telefonske sjednice ograničila cijene naftnih derivata. Spomenuo je i izvješće o radu Vlade u Saboru, rekavši da je koincidiralo sa šestom godišnjicom njegove Vlade.
Dodao je da je Vlada pokrenula važne inicijative, od kojih je istaknuo osiguravanje obroka za svu djecu u osnovnim školama. -Nijedno dijete neće ostati gladno, rekao je premijer.
Ponovio je i odluku da se od početka iduće godine ide na povećanje minimalne plaće, koja će bruto iznositi 700 eura, kao i povećanje prosječne plaće na 8.200 kuna te uvođenje neradnih nedjelja.
Novih 17.000 mjesta gradnjom ili obnovom 259 vrtića
Plenković je najavio i da će država financirati izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje ukupno 259 dječjih vrtića, u što će uložiti 1,28 milijardi kuna, a čime će se osigurati novih 17.000 mjesta u vrtićima.
Plenković je to istaknuo predstavljajući s ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom u NSK rezultate poziva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova) raspisanog krajem travnja.
Naglasio je da je riječ o dosad najvećem ulaganju u povijesti u vrtiće kojim će se osigurati dodatna mjesta za više od 17.000 djece.
Sve općine i gradovi koji se u ovom pozivu nisu stigli prijaviti ili nisu uspješno prošli procjenu, imaju mogućnost prijave na drugi poziv koji će biti objavljen do kraja godine, a za što je osigurano još 340 milijuna kuna.
"Ukupno će biti izdvojeno 1,6 milijardi kuna za predškolski odgoj i 22.500 novih mjesta u vrtićima", najavio je premijer. Na taj način, dodao je, 90 posto naših najmlađih će dobiti mjesto u vrtiću. "Kad se sve to zbroji ukupno ulaganje bit će 3,62 milijarde kuna u razdoblju od 2016. do 2026.", rekao je.
Ministar Fuchs rekao je da je pozivom dodijeljeno 1,28 milijardi kuna, od čega za izgradnju 848,1 milijuna kuna, dogradnju ili nadogradnju 364,9 milijuna kuna, rekonstrukciju 58,8 milijuna kuna te adaptaciju 8,6 milijuna kuna.
Projekte je prijavilo 126 općina, 76 gradova i jedna županija.
Općine i gradovi s područja svih županija prijavili su projekte za povećanje kapaciteta u predškolskim ustanovama na svome području. Najviše sredstva potraživano je i odobreno u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji te Gradu Zagrebu.
Temeljem pristiglih i odobrenih prijava, država će financirati izgradnju 123 nova vrtića, dogradnju 98 vrtića, rekonstrukciju i opremanje postojećih 29 građevina druge namjene u cilju pretvaranja u vrtićke kapacitete te adaptirati i opremiti devet postojećih dječjih vrtića.
Ministar Fuchs rekao je da će se ovime smanjiti udio općina/gradova koje nemaju niti jedan vrtić.
Iako je financiranje ranog predškolskog odgoja i obrazovanja u cijelosti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave - općina, gradova i županija - pokazala se, kaže, potrebnim intervencija središnje države kako bi se ukinule nejednakosti u pristupu djece RPOO zbog manjka fiskalnih kapaciteta.
Strategijom upravljanja rizicima od katastrofa 13 milijardi kuna za projekte
Hrvatska otpornija na katastrofe, cilj je Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. usvojene na sjednici Vlade u srijedu, kojom su kroz šest ključnih područja intervencije planirana 82 projekta ukupne vrijednosti nešto veće od 13 milijardi kuna.
Sadržaj, strateške ciljeve te razloge donošenja Strategije obrazložio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorivši na sve učestalije i intenzivnije pojave katastrofa u svijetu, kojih nije pošteđena ni Hrvatska.
One su primarno rezultat klimatskih promjena, a analize stručnjaka pogotovo meteorologa govore, naglasio je Božinović, da trend ekstremnih pojava, razorne snage s velikim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra, nije kratkoročan i postaje, nažalost, naša realnost.
"Hrvatska poduzima potrebne korake u cilju povećanja spremnosti i otpornosti na katastrofe, što uključuje odgovornost upravljanja rizicima na svakom pojedincu i gdje je razvidno da svaki sektor svojim sustavnim ulaganjima doprinosi smanjenju rizika od katastrofa", rekao je.
Sveobuhvatni pristup upravljanju rizicima od katastrofa
Upravo je Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. prvi takav dokument, istaknuo je Božinović, koji predstavlja sveobuhvatan, jedinstven i proaktivan pristup upravljanju rizicima od katastrofa. Njime se usmjeravaju aktivnosti i ulaganja na tom području.
To podrazumijeva, dodao je, sve faze upravljanja - od prevencije, pripravnosti, pa do odgovora na katastrofe.
Sama Strategija objedinjava i određuje prioritetne aktivnosti za upravljanje rizicima te definira izvore financiranja tih aktivnosti i prati ukupna ulaganja.
Ključni dokument za korištenje EU sredstava
U tom je smislu ona, naglasio je ministar, ključni nacionalni dokument kao preduvjet za korištenje sredstava iz europskih fondova, programa i instrumenata u financijskom razdoblju 2021.-2027. godine, te je u konačnici važna za održivi razvoj Hrvatske.
Cilj nam je Hrvatska otpornija na katastrofe, a planira ga se postići kroz realizaciju, prije svega, smanjenja rizika, ali i povećanja spremnosti za upravljanje katastrofama, naglasio je potpredsjednik Vlade.
Šest ključnih područja intervencije
Aktivnosti u Strategiji podijeljene su u šest ključnih područja intervencije - upravljanje rizicima od katastrofa, podizanje svijesti i edukacije, znanstveno utemeljene procjene rizika, integracije ciljeva Strategije u nacionalni strateški okvir i strateški okvir svih sektora, upravljanje u katastrofama te jačanje sposobnosti i kapaciteta.
Kroz tih šest područja planirana su 82 projekta ukupne vrijednosti veće od 13 milijardi kuna, namijenjenih za financiranje svih aktivnosti.
Uz Strategiju, na sjednici je usvojen i prvi Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa, kao smjernica za provedbu Strategije do 2024. godine.
Ministar Božinović je na kraju podsjetio i da je listopad mjesec obilježavanja smanjenja rizika od katastrofa u svijetu. (Hina)
Cijena Ininog plina koji je preuzeo HEP 41 euro po megavatsatu
Cijena prirodnog plina koji je HEP preuzeo od Ine bit će 41 euro po megavatsatu, odlučila je vlada u srijedu ističući da će se tom odlukom osigurati plin za 120 tisuća hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin.
Komentirajući naime odluku o cijeni i raspodjeli kapaciteta prirodnog plina kojeg je Hrvatska elektroprivreda preuzela od proizvođača prirodnog plina - Ine, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će ta cijena biti 41 euro po megavatsatu te da će se tom odlukom osigurati plin za 120 tisuća hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin. Plin će se, naglasio je, usmjeriti i prema distributerima koji trebaju pokriti svoje gubitke, a sve kako bi cijena za krajnjeg korisnika do 31. ožujka ostala na istoj razini.
"Plin će se ovom odlukom usmjeriti i bolnicama, školama, vrtićima, velikom broju javnih institucija kako bi im osigurali plin po pristupačnim cijenama i za 7.800 domaćinstava koji su u okviru samostalnih toplinskih sustava diljem Hrvatske", rekao je Filipović.
Vlada je donijela i Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, pri čemu je Filipović podsjetio da je 14. rujna donesena odluka po kojoj će Ina sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj prodati HEP-u po cijeni od također 41 eura po megavatsatu.
Istaknuo je da je nakon toga identificirano sedam kupaca koji imaju fiksne ugovore s Inom i koji se ne mogu jednostrano raskinuti. Stoga je, naveo je, prijedlog da se tih sedam kupaca i njihovi fiksni ugovori ostave Ini sve do završetka tih ugovora. Nije naveo kojih je to sedam kupaca.
Također istaknuo je i da Ina koristi dio plina za vlastitu proizvodnju, a ima i dva ugovora, jedan je s talijanskim ENI-jem, a drugi s grčkim partnerima. Dio koji se odnosi na ENI, kaže Filipović, niti fizički se ne može usmjeriti prema Hrvatskoj, pa je prijedlog da se u izmjeni uredbe naprave izuzeci koji su zanemarivi u odnosu na ukupnu količinu koji će HEP dobiti od Ine.
Obrazlažući izmjene zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, ministar je kazao da se pored projekta za izgradnju infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin uređuje i podprojekt gradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom.
"Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju i do 2030. godine u Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, a neke od njih će trebati omogućavati i punjenje plovnih objekata", kazao je Filipović, dodavši da obzirom na to da je od izbora mjesta lokacije za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom prošlo gotovo četiri godine napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu tim plinom.
Donošenjem spomenutog zakona, kazao je, pitanje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom neće se vezivati isključivo za određenu lokaciju, u ovom slučaju područje Mlake u Luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija mjesta opskrbe tim plinom uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara.
