Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu se susreo sa stranim novinarima, dopisnicima u Bruxellesu, povodom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Plenković je među stranim novinarima htio ostaviti dobar dojam pa je čak dva puta produljio trajanje press konferencije i poprilično sveobuhvatno i suzdržano odgovarao na sva pitanja.
Tijekom press konferencije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dominirala su pitanja migracija, Brexita i demografije EU i višegodišnjeg financijskog okvira.
Po pitanju Brexita i hoće li se trgovinski sporazum dovršiti u 11 mjeseci Plenković je odgovorio novinaru londonskog Telegrapha da 'nikad nije smatrao Brexit pozitivnim događajem za EU, no da je bolje nastaviti surađivati s Ujedinjenom Kraljevinom'.
Novinarsko pitanje je bilo hoće li biti zahtjeva za produljenje prijelaznog perioda.
- Ne mogu predviđati što bi se dogodilo ako ne bude dovoljno vremena za sklapanje tog sporazuma. Siguran sam da će Njemačka nakon nas dovršiti posao, kazao je Plenković.
Plenković u svojem uvodnom govoru nije spomenuo pitanje migracija što je izazvalo dodatna pitanja među novinarima, posebice novinarke New York Timesa koja ga je upitala o postupanju hrvatske policije na granicama o čemu su istraživali i njeni kolege. 'Mislim da se zemlja koja je zadužena za predsjedanje mora držati pravila vladavine prava', rekla je novinarka.
- Neke države članice i neki susjedi su se odlučili za gradnju bodljikavih žica, mi se nismo za to odlučili (...) posebice jer nismo htjeli narušiti bilateralne odnose s Bosnom i Hercegovinom, odgovorio je Plenković na pitanje o migracijama.
Pritom je opovrgnuo navode o lošem postupanju hrvatske policije navodeći da Vlada kao i institucije poštuju internacionalne konvencije te vode računa o migrantima.
- Nemamo dokaze o tim elementima koje ste spomenuli, osim dva incidenta pucanja koja su oba bila slučajna, ne radi se ni o politici ni o namjeri policijskih službenika. Svaku pritužbu koju dobijemo hrvatska policija propisno provjerava.
Po pitanju granica Plenković je odgovorio da će sljedećih mjeseci i godina morati na neki način riješiti i odgovoriti koja je razina dijeljenja tereta. 'Ako jačamo kontrolu vanjskih granica bit će lakša unutarnja podjela tereta', rekao je.
Tijekom današnje press konferencije moglo se zaključiti da će hrvatska uloga po pitanju pregovaranja višegodišnjeg financijskog okvira zacijelo biti manja od uloge drugih država članica koje su predsjedale. Države članice nisu bile zadovoljne s posljednjim prijedlogom iznesenim tijekom finskog predsjedništva. Plenković je objasnio da u prosincu 'mudro odlučili' da Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, provodi pregovore 'koji je najneutralniji od svih nas u pregovaranju okvira'.
U tom pogledu još jednom je naglasio specifičnu situaciju Hrvatske koja kao najmlađa država članica nije profitirala od brojnih politika i mogućnosti Europske unije koje bi omogućile bolji standard i gospodarski razvoj za razliku od svojih susjeda.
Po pitanju proširenja na Zapadni Balkan, Plenković je upitan o svom sastanku u Parizu i stajalištu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
- Povjerenik za proširenje trenutno radi na dokumentu koji bi mogao izmijeniti metodologiju pregovora o pristupanju EU. Macron je govorio da je potrebno debirokratizirati proces pristupanja i učiniti ga transparentnijim te je spomenuo da bi summit u Zagrebu mogao biti uspješan sastanak po tom pitanju - rekao je Plenković navodeći da Hrvatska može odlučiti o otvaranju ili zatvaranju poglavlja.
Današnjom press konferencijom dominirala su pitanja demografije i pitanje načina na koji će Hrvatska kao zemlja s velikim egzodusom pristupiti tom pitanju. Osim što je Plenković još jednom ponovio da Hrvatska svake godine zbog negativnog prirasta izgubi grad od 15 ili 16 tisuća ljudi, objasnio je da će to pitanje s kojima se suočava veliki broj država biti jedno od bitnih pitanja tijekom hrvatskog predsjedanja posebice u pogledu pripreme Konferencije za budućnost, koju će predvoditi povjerenica za demografiju Dubravka Šuica.
- Kada se radi o slobodi kretanja, to je ključ europskog projekta. Htjeli smo da preseljenje bude reverzibilan proces. Zemlje istočne Europe imale su slične situacije, poput Poljske i Litve. Mislim da će se s vremenom stabilizirati situacija po tom pitanju, kazao je.
Osim toga, strani novinari su bili zainteresirani za pitanja odnosa EU s SAD-om, rješenje pitanja granica Hrvatske i Slovenije te ulazak u Schengen i eurozonu. U tom pogledu Plenković je ponovio već znanu stavku da je Hrvatska spremna pregovarati s Ljubljanom te postoji politička volja za mirnim rješenjem, a po pitanju Schengena suzdržao se komentara o datumu pristupanja.