Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je u petak zadovoljstvo jer je rast BDP-a u drugom kvartalu gotovo dvostruko veći od prosjeka Unije, a ocijenio je i da će rast hrvatskog BDP-a u cijeloj godini biti veći od predviđanja Vlade i međunarodnih institucija.
Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao sedam posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Kako je istaknuo predsjednik Vlade, rast BDP-a u drugom kvartalu u Hrvatskoj je drugi najviši u EU. Jedina zemlja s višim rastom je Slovenija, dok prosjek rasta u drugom kvartalu na razini Unije iznosi četiri posto.
"Dakle, rast u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći. S te strane možemo biti itekako zadovoljni", istaknuo je Plenković, koji je u posjetu Primorsko-goranskoj županiji.
Napomenuo je da je Vlada u procjenama rasta BDP-a, kao i inače, bila konzervativna, a rezultati naposljetku uvijek budu bolji od predviđanja.
Istaknuo je da će se to očito dogoditi i ove godine, s obzirom na fantastičnu turističku sezonu, pa će i treći kvartal također biti jako dobar.
"To znači da će rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini biti veći ne samo što smo ga mi predvidjeli, nego i veći što su ga predvidjele međunarodne institucije, agencije i organizacije", ustvrdio je Plenković.
Prema aktualnim prognozama, Vlada ove godine očekuje gospodarski rast od 3 posto, a EK od 3,4 posto.
S obzirom na pitanja novinara, Plenković se referirao i na jučerašnju izjavu na sjednici Vlade da građani plaćaju deset puta manju cijenu struje od tržišne.
Tako, naveo je, prije ruske agresije na Ukrajinu, megavatsat struje koštao je 57 eura, a danas gotovo 600 skoro eura. To znači da je ta struja za HEP deset puta skuplja no što je bila lani, a što građani i dalje plaćaju struju kao da poskupljenja nema, to je zbog političke odluke hrvatske Vlade, pojasnio je Plenković.
HEP kao državna kompanija će puno toga morati, i već je uzeo na svoja leđa, rekao je.
Cijeli koncept Vladinog pristupa mjerama za razdoblje koje slijedi razlikovat će tri kategorije. Za kućanstva, najbitnije je da kućni proračun građana bude takav da im troškovi režija ne narastu toliko da to postane neodrživo. "I to već sada činimo, u mjesecima koji su iza nas", napomenuo je Plenković.
U drugu skupinu ulaze javni i nevladin sektor, kao to su škole, vrtići, fakulteti, bolnice, općine, Autonomna ženska kuća i sl.
"To nisu subjekti koji nešto proizvode, pa će iz nekog prihoda moći namiriti ili prenijeti nekom trećem, troškove rasta energenata", kazao je predsjednik Vlade.
Treći segment je gospodarstvo, a i tu se razlikuju mikro, mali, srednji i veliki gospodarstvenici. "Nije isto pomoći nekome tko je frizer ili postolar, ili pomoći Ini, naprimjer", izjavio je.
Stoga, poručio je Plenković, mjere će biti pažljivo kalibrirane, uzimajući u obzir enorman porast cijena energenata.
Ponovio je da je trenutna kriza vanjskog karaktera, horizontalna je, neizvjestan je rok njenog trajanja, a pridonose joj i problemi s manjom proizvodnjom struje zbog suše.
"Netko može uzeti na leđa više, netko ima malo i ovako i onako, pa ćemo mu najviše pomoći socijalnim transferima. A mi svi skupa moramo ostati na nogama, vodeći računa i o HEP-u, a vodeći računa i o državnom proračunu. To je okvir, i bitno je da toga građani budu svjesni", poručio je Plenković.