Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak, predstavljajući novi Zakon o izbornim jedinicama, da će 22 posto građana svoje pravo glasa konzumirati u nekoj drugoj izbornoj jedinici, a najveća promjena je u Zagrebu, koji se umjesto na četiri sada dijeli na tri jedinice.
Premijer je na početku istaknuo da su u donošenju novog zakona ključne bile četiri poruke:
- Osigurati jednaku težinu glasa. Teži su zastupnici koje je birao manji broj birača, rekao je i upozorio na nesrazmjer 4. i 9. jedinice.
Plenković i Malenica predstavili izmjene Zakona o izbornim jedinicama by Jutarnjiredakcija on Scribd
- Izborne jedinice moraju što više pratiti administrativne granice, najvažnije je imati na umu formulaciju - što više, rekao je Plenković.
- Odstupanja ne bi smjela biti veća od +/- 5 posto, poručio je.
- Novi zakon trebalo bi donijeti do 1. listopada 2023. godine, jer je Ustavni sud ukinuo postojeći zakon. Budući da smo ozbiljan i uređena zemlja, cilj je da ovaj zakon koji vlada predlaže od strane vlade bude upućen u Sabor do ljetne stanke na prvo čitanje, dodao je
- Mi nismo primijetili da je Ustavni sud rekao da u potpunosti promijenimo izborni sustav. Mi smo to shvatili da treba modificirati ono što imamo. Čak 78% birača nakon ove modifikacije ostat će u izbornim jedinicama u kojima su u ovom trenutku, istaknuo je.
- Najveća promjena se događa u Zagrebu, koja više neće biti podijeljena u 4., nego u tri izborne jedinice. Otklanja se prigovor da stanovnici na Jarunu ili Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora. Te specifičnosti više nema: Zagreb je sada u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici, poručio je Plenković.
Plenković je istaknuo da su željeli zadržati postojeći model od 10 jedinica u kojima se bira 14 zastupnika.
Trenutno su najveća odstupanja u 4. izbornoj jedinici koja ima najmanje birača, a najviše birača je u 9. izbornoj jedinici, one su bile na polovima tog nesrazmjera.
Temeljem predloženih izmjena izbornih jedinica, najveće odstupanje od prosječnog broja birača po izbornoj jedinici (364.664) iznosit će samo 2,2 posto u X. izbornoj jedinici (372.712), a sve ostalo je unutar 2,2 posto.
- U budućem sustavu najmanje je odstupanje u prvoj izbornoj jedinici (356.866), a razlika je u oko 15.000 ljudi, rekao je.
Plenković kaže kako su nastojali da izborne jedinice budu što sličnije po broju birača zbog budućih demografskih trendova.
- Da osiguramo da sustav koji predlažemo ne doživi modifikacije nakon godinu dana kada se krenu održavati izbori, poručio je.
- Ovakvu strukturu kakvu mi imamo nema baš puno zemalja i to uvjetuje kako će izgledati izborne jedinice. Dubrovačko-neretvanska nema kuda, pa će biti u 10. izbornoj jedinici, kazao je Plenković.
Geografski najveća je sedma izborna jedinica, ali je riječ o krajevima koji imaju najveći efekt depopulacije. Tu su cijela Ličko-senjska, Karlovačka, najveći dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije.
Slavonskim županijama, koje su do sada imale najveća odstupanja, u njihovim izbornim jedinicama pridodani su dijelovi Sisačko-moslavačke (peta izborna jedinica), odnosno Koprivničko-križevačke (četvrta).
Premijer je na novinarski upit kazao da su zakon pripremili stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave, bez stranačke skupine, te je odbacio kao neistinita nagađanja da su na njemu radili Vladimir Šeks i Karlo Ressler.
Plenković je odgovarao na pitanje novinarke o VII. izbornoj jedinici koja se proteže kroz pet županija, a obuhvaća Karlovačku i Ličko-senjsku te dijelove Sisačko-moslavačke, Zadarske i Primorsko-goranske županije.
- Ustavni sud je odlučio 7. veljače da ukine izborni zakon. Na početku sam rekao da mi nismo odlučili donijeti novi izborni sustav, nego modificirati postojeći. Mogli smo cijelu Hrvatsku staviti u jednu izbornu jedinicu, staviti 30 bonus zastupnika za relativnog pobjednika. Govorim o krajnje korektnom i fer pristupu za ono što je Ustavni sud ostavio kratko vrijeme za veliku raspravu. Išli smo napraviti ono što je bila srž odluke Ustavnog suda. Imamo 40.000 birača u županiji koja zauzima puno prostora. Sedma izborna jedinica je korektnija nego ranije. Otklonjena je najveća primjedba u VII. izbornoj jedinici. Nema nijednog grada, osim Zagreba, koji je podijeljen u dvije izborne jedinice, nema općine, ali ima županija. Sada ih je 14, a prije je bilo 17. Ideja o izbornim jedinicama u kojima se bira različit broj zastupnika najčešće dolazi od onih koji nemaju nikakve veze sa sudjelovanjem u demokratskim procesima. Nije isto biti nositelj liste u kojoj se bira 13 i one u kojoj se bira 9 zastupnika, rekao je.
